Od danas (16.9.2024.), njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama, nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj, piše DW.
S obzirom na to da se Njemačka nalazi u centru "Schengenske zone", dodatne kontrole bi mogle dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk kritizirao je da će Njemačka sa svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli Schengenski sistem. Naime, u Schengen-zoni su putovanja moguća bez kontrola i čekanja, a pasoš se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima.
Schengen: kontrole samo kao posljednja opcija
Kontrole na unutrašnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Evropsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.
Iako Evropska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao "posljednje sredstvo", kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Evropske komisije. Također, kontrole trebaju biti "privremene", s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.
Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutrašnjih poslova, Nancy Faeser (SPD).
Stotine izuzetaka u Schengenskoj zoni
Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica Schengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutrašnjim granicama. Od 2006. godine, ukupno je bilo 441 prijavljena kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine, Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produžavaju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskim pritiskom, ruskom špijunažom ili sportskim događajima.
Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice saSlovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.
Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tokom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoevropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve i nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.
Nasumične provjere na autocestama
Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutrašnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente; samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.
Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage su već preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.
Luksemburški ministar unutrašnjih poslova, Leon Gloden, izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život, te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.
Faeser želi spriječiti nelegalne ulaske
Njemačka ministrica unutrašnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju nelegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU-a, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutrašnjih poslova Herrmann.
Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU-a ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je po prvi put podnesen zahtjev za azil ili prva zemlja ulaska u Šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.
Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU-a. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.
50 posto nije moglo ući u Njemačku
Savezna policija Njemačke saopćila je da je od januara do jula ove godine 34.000 osoba pokušalo nelegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliko je stvarni broj pokušaja nelegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.
Mađarska izražava zadovoljstvo
Mađarska, trenutna predsjedavajuća EU-om, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. "Sada izgleda da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je kako nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje", stoji u saopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.
