Njemačka razmatra slanje snaga svoje ratne mornarice, kako bi učestvovala u mogućoj vojnoj misiji osiguranja Hormuškog moreuza.
Prema izvještaju u njemačkom listu Suddeutsche Zeitung, mornarica bi mogla koristiti i svoju logističku bazu u Djibouti za misije pomorskog izviđanja. Kancelar Friedrich Merz planira predstaviti konkretnu ponudu za njemačko učešće u mogućoj vojnoj misiji osiguranja Hormuški moreuz tokom razgovora u Parizu u petak, prenosi Euronews.
Šta uključuje misija?
Prema prijedlogu, Bundeswehr bi nakon završetka neprijateljstava trebao staviti na raspolaganje brodove za lov na mine, jedan prateći brod i izviđačke avione, pod uslovom da se ispune određeni kriteriji.
Misija bi konkretno uključivala uklanjanje mina i pomorsko izviđanje, kao i dugodometni nadzor morskog područja, prema izvorima njemačke novinske agencije (dpa).
Bundeswehr trenutno ima osam brodova za lov na mine i dva broda za ronioce za mine, ali još nije jasno koliko bi ih moglo biti raspoređeno. Ovi brodovi, duži od 50 metara, obično imaju posadu od 42 vojnika, koja se po potrebi može pojačati roniocima za mine. Merz u petak putuje u Pariz na međunarodni sastanak čiji su domaćini Emmanuel Macron i Keir Starmer.
Očekuje se i dolazak premijerke Italije Giorgia Meloni. Ostali potencijalni podržavaoci misije osiguranja Hormuškog moreuza trebali bi se uključiti putem video veze.
Strogi uslovi
Nakon sastanka s irskim premijerom Micheál Martin u Berlin, Merz je jasno dao do znanja da bi eventualna misija bila podložna strogim uslovima.
Dodao je da bi svako njemačko učešće u takvoj misiji bilo moguće tek nakon „barem privremenog prekida vatre“, kao i uz odobrenje vlade u Berlinu i parlamenta.
"Još smo daleko od toga“, rekao je on.
Prema izvještaju Suddeutsche Zeitunga, mornarica bi također mogla koristiti svoju logističku bazu u Djiboutiju za pomorsko izviđanje. Baza u istočnoj Africi smatra se strateški povoljno lociranom za operacije u regiji.
Ozbiljni problemi
Također se razmatra rasterećenje NATO partnera u sjevernom Atlantiku kako bi se njihove snage oslobodile za moguću misiju u Hormuškom moreuzu.
Promet kroz ovaj plovni put, kroz koji je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha sirove nafte i ukapljenog prirodnog gasa, gotovo je potpuno blokiran otkako je rat s Iranom započeo zračnim udarima SAD i Izraela 28. februara.
To je uzrokovalo nagli rast cijena energije širom svijeta, a čelnik Međunarodne agencije za energiju upozorio je u četvrtak da Evropa ima "možda još oko šest sedmica zaliha avionskog goriva“ ako snabdijevanje ostane blokirano, piše Euronews.