Posrnula njemačka automobilska industrija zapošljava najmanje ljudi od 2011. godine, nakon ukidanja desetaka hiljada radnih mjesta. Mnogi poslovi izgubljeni su i u drugim industrijskim sektorima, a u toku je ekonomska kriza koja njemačku industriju košta desetine hiljada radnih mjesta.
Samo u automobilskoj industriji, na kraju trećeg kvartala, radilo je više od 48.700 ljudi manje nego godinu ranije, objavio je Savezni zavod za statistiku u Wiesbadenu. To predstavlja pad od 6,3 posto, veći nego u bilo kojem drugom velikom industrijskom sektoru s više od 200.000 zaposlenih.
S ukupno 721.400 zaposlenih, automobilska industrija pala je na najnižu razinu od sredine 2011. Dobavljači su bili znatno jače pogođeni otpuštanjima nego proizvođači. „To je tipično za ekonomski teška vremena, jer se tada pritisak troškova velikim dijelom prenosi s proizvođača automobila na dobavljače“, rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburg Commercial banke.
Krajem trećeg kvartala, cjelokupan prerađivački sektor zapošljavao je oko 5,43 miliona ljudi, što je 120.300 manje, odnosno pad od 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Jedini veliki industrijski sektor u kojem je došlo do rasta zaposlenosti bila je prehrambena industrija, gdje je broj zaposlenih porastao za 1,8 posto, na 510.500 ljudi.
Podaci pokazuju gdje se nalaze žarišne tačke krize u njemačkoj industriji, dodao je Sebastian Dullien, direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) pri Zakladi Hans Böckler. Sveukupno, gubici radnih mjesta ostali su umjereni u odnosu na pad proizvodnje i narudžbi.
Iako se, prema minhenskom institutu Ifo, barometar poslovne klime u njemačkoj automobilskoj industriji u oktobru osjetno popravio, ukupno raspoloženje ostaje sumorno. Na primjer, proizvođač kamiona i autobusa MAN planira ukinuti oko 2.300 radnih mjesta u Njemačkoj, najviše u glavnom pogonu u Münchenu (1.300 radnih mjesta), zatim u Salzgitteru (600) i Nürnbergu (400).
U mašinstvu je zaposlenost pala za 2,2 posto, na oko 934.200 ljudi, hemijska industrija zabilježila je blagi pad od 1,2 posto, na 323.600 zaposlenih, dok je proizvodnja električne opreme pala za 0,4 posto, na 387.500 ljudi. Gubici radnih mjesta posebno su teški u proizvodnji i preradi metala (pad od 5,4 posto) te u proizvodnji opreme za obradu podataka, elektroničkih i optičkih proizvoda (pad od 3 posto). Njemačke kompanije bore se s visokim američkim carinama i usponom kineskih proizvođača električnih automobila, kao i s problemima u opskrbi poluvodičima, primjerice tvrtke Nexperia.
Njemačkoj je potrebna sveobuhvatna industrijska politika, tvrdi ekonomist Dullien. „Agresivne trgovinske politike SAD i agresivne industrijske politike Kine ciljaju na poticanje domaće proizvodnje, što se događa na štetu njemačke industrije.“
Preporuka je da Njemačka potakne EU da sama definiše ključne industrije i da jedinstveno tržište iskoristi za promicanje evropske proizvodnje.