Uprkos visokoj imigraciji, Njemačka ima problem da zadrži veliki broj građana EU duže od prvih nekoliko godina boravka, iako oni imaju ključnu ulogu na tržištu rada. Novo istraživanje analizira zašto mnogi na kraju odlučuju da odu.
Dugo je kvalifikovana migracija pomagala da njemačko tržište rada funkcioniše bez zastoja. Međutim, nova studija Ministarstva rada pokazuje da sve veći broj radnika iz EU, koji su došli zbog boljih poslova i plata, više ne želi ostati dugoročno, što ponovo otvara pitanje može li Njemačka popuniti hronični nedostatak radne snage.
„Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo trećinu građana EU zbog loših uslova“, izjavila je u Berlinu komesarka Savezne vlade za integraciju, Natalie Pawlik.
Studija pokazuje da značajan dio migranata iz EU napušta Njemačku u prve četiri godine boravka, što sugeriše da uslovi rada i života nisu dovoljno privlačni da bi ih zadržali dugoročno.
Prema podacima Njemačkog ekonomskog instituta iz novembra 2025, njemačko tržište rada više ne predstavlja dovoljno snažan razlog za ostanak mnogih radnika iz EU. U deset sektora s najvećim manjkom procijenjeno je da više od 260.000 radnih mjesta ne može biti popunjeno adekvatno kvalifikovanim kadrom.
Zdravstvo: Nedostaje oko 46.000 radnika, što dovodi do dugih lista čekanja.
Građevinarstvo: Manjak radnika direktno usporava stambenu izgradnju.
Javna uprava: Hronični nedostatak stručnog kadra.
Građani EU uglavnom dolaze u Njemačku iz ekonomskih razloga, boljih poslova, viših primanja i pravne sigurnosti. Rumunija je i dalje najveća zemlja porijekla, a slijede Poljska i Bugarska.
Međutim, podaci za 2024. godinu su alarmantni: imigracija je pala na najniži nivo od 2011. godine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Hrvatske, Poljske i Bugarske. Neto migracija iz drugih zemalja EU u 2024. godini iznosila je svega 38.735 ljudi, što je pad od 66,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Značajan dio migranata razmišlja o povratku u matičnu zemlju, a kao glavne razloge navode:
Visoki troškovi života. Primanja više ne pokrivaju osnovne potrebe kao ranije. Gotovo polovina (49,4%) prijavila je diskriminaciju na poslu. Priznavanje diploma i administrativne procedure su ocijenjeni kao ogroman teret, a čak 38,8% ispitanika se ne osjeća prijatno u Njemačkoj.
Andrea Nahles, direktorica Savezne agencije za zapošljavanje, naglašava da rast zaposlenosti dolazi isključivo od državljana van EU, dok zaposlenost među Nijemcima naglo opada jer generacija "baby-boomera" odlazi u penziju.