Visoki predstavnik u ostavci Christian Schmidt govorio je za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung o razlozima svog odlaska iz Bosne i Hercegovine.
Autor intervjua Michael Martens je na mreži X napisao da je Schmidt pokušao zaustaviti objavu ovog intervjua, ali da je na kraju popustio i pristao da intervju ide u javnost.
Evo kako je tekao intervju:
FAZ: Gospodine Schmidt, Sjedinjene Američke Držćve su vas u biti prisilile pištoljem da što prije date ostavku na mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Što ovaj energičan pristup govori o evropsko-američkim odnosima?
Schmidt: Svi razgovori bili su mirni i bez upotrebe oružja. Dobrovoljno sam pristao, u postojećim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi predstavljaju rizik za Ured visokog predstavnika (OHR).
Intenzivni razgovori
Stoga sam donio ovu odluku nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora.
FAZ: Govorite o "intenzivnim razgovorima". Koliko se morate gristi za jezik dok to kažete? Djelujete kao neko ko bi mogao reći toliko više, a možda bi i htio, ali ne smije - barem ne još.
Schmidt: Nisam od onih koji govore što misle ne mareći za osnovni diplomatski bonton. Nisam ovdje da objašnjavam osjetljivosti, već da iznosim činjenice.
Nakon pet godina na dužnosti, drugog najdužeg mandata bilo kojeg visokog predstavnika u BiH, donio sam tešku odluku da odstupim.
Međutim, također znam da imamo neke probleme koje moramo riješiti. Svako ko vjeruje da će se stvari riješiti odlaskom jedne osobe ili dolaskom druge, nije razumio probleme u BiH.
FAZ: Svoju poziciju ovdje u Sarajevu, s koje su vas Amerikanci sada više-manje izbacili, dugujete, ne samo Angeli Merkel.
Na događaju CSU-a 2017. godine, ona je slavno izjavila da su vremena kada se čovjek mogao potpuno osloniti na SAD "donekle prošla", zbog čega Evropljani moraju preuzeti više odgovornosti. Slažete li se s tom izjavom?
Schmidt: Slažem se – ali s jednim pitanjem: Šta smo mi Evropljani zapravo učinili da razvijemo vlastitu strategiju? Gledajući situaciju ovdje u Bosni, vidim znatnu potrebu za prilagodbama.
Gdje su Evropljani u svojim odnosima s ovom zemljom?
FAZ: Vidimo kako pokret MAGA podržava prijatelje Rusije i protivnike Evropske unije širom Evrope - u Njemačkoj AfD, u Mađarskoj Viktora Orbana, a ovdje separatističkog vođu bosanskih Srba Milorada Dodika, Putinovog najodanijeg sljedbenika u regiji. Kako EU može i treba odgovoriti na to?
Schmidt: Prije svega, EU ne bi trebala reagirati, već djelovati. Uzmimo za primjer pitanje snabdijevanja BiH energijom. BiH se opskrbljuje isključivo plinom iz Rusije, koji stiže preko Srbije.
Kako bi se to suprotstavilo, ideja o izgradnji plinovoda od Hrvatske do Bosne postoji već godinama, a u početku ju je snažno promovirala EU.
Amerikanci to guraju naprijed, što nije njihova krivica. Sada EU kaže da to više ne može podržavati jer ne uključuje obnovljive izvore energije. Dakle, BiH ostaje ovisna o ruskom plinu. Ne može biti dovoljno samo kritizirati druge s odmakom. Šta je s našom evropskom strategijom?
FAZ: Kritike američkih planova za naftovod nisu se toliko fokusirale na samu ideju, koliko na način njene planirane provedbe. Uključivanje firme u vlasništvu brata bivšeg savjetnika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, firme nepoznate čak i stručnjacima iz industrije do nedavno, u zakonodavstvo kojim se odobrava izgradnja naftovoda, protivi se svim standardima dobrog upravljanja.
Schmidt: Nemam šao dodati na to - osim pitanja zašto je dopušteno da stvari dođu tako daleko. Evropa mora fleksibilnije reagirati na potrebe pojedinih država - što nipošto ne znači da se mora slagati sa svime.
Lobiranje iz RS
FAZ: U bazi podataka američkog Ministarstva pravosuđa postoji ugovor o lobiranju iz Republike Srpske, obično skraćeno RS. Njihov ugovorni partner je izraelsko-kanadska kompanija Dickens & Madson iz Montreala.
Ključne klauzule ugovora glase: "Nezavisnost RS od Bosne i Hercegovine naš je krajnji cilj. Također ćemo osigurati podršku američke vlade za smjenu Christiana Schmidta s mjesta visokog predstavnika." Kada ste prvi put vidjeli ovaj ugovor, koliko ste ga ozbiljno shvatili?
Schmidt: Primio sam to na znanje i shvatio kao važan znak upozorenja da je u toku usklađeni napor koji nema dobre namjere ni za BuiH ni za moj ured. Zahtjev za nezavisnošću RS očito je u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995, kao i sa službenim američkim stavom.
FAZ: Jeste li sigurni u to?
Schmidt: Američki stav, koji je sada potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, jest očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. To isključuje nezavisnost RS.
Međutim, sporazum o lobiranju ocrtava jasnu namjeru, a za njeno postizanje troši se mnogo novca - navodno gotovo koliko i cijeli godišnji budžet Ureda visokog predstavnika.
FAZ: Jedan od dva cilja navedena u lobističkom sporazumu je postignut - uskoro ćete otići, Dodik je još uvijek tu. Hoće li pokušati postići i drugi cilj i uništiti BiH uz američki pristanak?
Schmidt: Razumjet ćete da ne želim govoriti o imenima, pogotovo jer se ime koje ste spomenuli već prečesto spominje. Nije to problem.
FAZ: Međutim, upečatljivo je da Dodikova proruska stranka, koja je prije blokirala sve što potječe od Amerikanaca, sada djeluje drugačije. Odjednom učestvuje u brzom donošenju zakona, koji žele poslovni ljudi bliski Trumpu, o izgradnji gasovoda.
Schmidt: Ne uzimam ovo zdravo za gotovo – o ovom se čovjeku ionako prečesto govori. Bolje je fokusirati se na neprozirno okruženje i kronizam koji koristi kako bi RS transformirao u poluautoritarni regionalni okrug.
FAZ: Trumpov najstariji sin, Donald Trump Jr., dolazio je u Banju Luku na ekonomsku konferenciju s Dodikom.
Dodik ima mnogo drugih veza s pokretom MAGA. Ne postavlja li to pitanje bi li se SAD zaista protivio Dodikovim istinskim secesionističkim ambicijama? Ako bi Dodik ustrajao, Bošnjaci muslimani, velika većina stanovništva BiH, teško da bi mirno promatrali uništavanje svoje države.
Opasne ideje
Schmidt: Svako ko misli da će prekrajanje granica riješiti probleme na Balkanu previđa činjenicu da će to prvenstveno stvoriti nove probleme.
Takve ideje su opasne jer nude lažni osjećaj sigurnosti za nešto što se ne može riješiti na ovaj način, barem ne takvim sredstvima.
FAZ: Ne stvara li vaš ured i lažni osjećaj sigurnosti? Ako stvari u BiH nasilno izmaknu kontroli, uopće neće biti važno postoji li Visoki predstavnik ovdje u Sarajevu ili ne. Visoki predstavnik bi tada mogao objaviti oštro sročenu protestnu notu na internetu - ali u stvarnosti, on je car bez odjeće.
Schmidt: Nikako se ne slažem. Ako se zemlja raspadne, ovlasti visokog predstavnika doista su nedovoljne. Tada, naravno, mirovne operacije i odlučna intervencija međunarodne zajednice, u skladu s pravilima za secesiju, postaju najvažnije.
Više se ne radi o podršci državi i društvu, već o samom postojanju države. Tada na scenu stupaju diplomatske i vojne moći. Međunarodna zajednica i susjedne države moraju mudro djelovati kako bi to spriječile. Ali visoki predstavnik zasigurno još uvijek ima ulogu danas.
Činjenica da će se parlamentarni izbori u oktobru održati prema načelima OESS-a i da će se svi birači u budućnosti morati identificirati pomoću biometrijskih podataka isključivo je zasluga napora visokog predstavnika.
FAZ: Više od 20 godina svaki Visoki predstavnik govori da želi biti posljednji, da njegov ured više neće biti potreban nakon toga jer će se Bosna stabilizirati. Što je zapravo radila institucija koja još uvijek nije ostvarila svoj cilj nakon četvrt stoljeća?
Schmidt: U BiH je Daytonski mirovni sporazum iz 1995. zapravo postigao kvalificirano primirje. Clausewitz je govorio o ratu kao o nastavku politike drugim sredstvima.
U BiH se o politici može govoriti kao o nastavku rata drugim sredstvima. Postoje moćne sile koje dovode u pitanje sam opstanak zemlje.
FAZ: Ako Ured visokog predstavnika nije bio uspješan u mikromenadžmentu tokom 25 godina, a s druge strane, ako doista dođe do raskola i to postane opasno, te se ne može ništa učiniti, onda se postavljaju pitanja o smislu svega toga.
Schmidt: Kategorički odbacujem ideju da Visoki predstavnik nije ništa postigao u 25 godina! Funkcioniranje ove države postoji samo zahvaljujući intervenciji Visokih predstavnika.
Evropske integracije
Međutim, intervencionizam nije dugoročno rješenje.
Umjesto toga, potrebni su koraci prema evropskim integracijama. To trenutno napreduje puževim tempom, baš kao što Visoki predstavnik nema čarobni štapić. U konačnici, ono što je potrebno je zajednička politička volja u Bosni i Hercegovini.
FAZ: Ne znamo ko će biti vaš nasljednik, ali ne možemo isključiti mogućnost da će novi visoki predstavnik biti neko koga će imenovati Amerika. Čovjek se mora zapitati kako bi on vodio svoju dužnost.
Schmidt: Gdje se u svemu tome uklapa evropski utjecaj?
FAZ: Preduvjet za uspjeh projekta izgradnje američkog plinovoda, koji predvodi Washington, jest rješavanje otvorenog pitanja vlasništva nad državom BiH, budući da se planira da plinovod dijelom prolazi preko ovog posjeda.
Je li američka strana izrazila očekivanje da ćete to pitanje riješiti koristeći svoje ovlasti, tj. dekretom?
Schmidt: Ovo je vrlo složena situacija i naravno da bismo svi radije da Parlament konačno posluša poziv Ustavnog suda i donese odgovarajuće zakonodavstvo.
Međutim, trebali bismo biti iskreni i reći zašto ovo do sada nije uspjelo, zato što nedostaje političke volje. Zato što neki ljudi kažu da uopće ne postoji državna imovina u Bosni i Hercegovini. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine to neumorno utvrđivao i pravno pojašnjavao u svojim presudama.
SAD su, mora se reći, barem stvorile određeni zamah po ovom pitanju.
FAZ: Čini se da ste Vi prva žrtva tog zamaha.
Schmidt: Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek.
FAZ: Oni koji su proučavali djelo bosanskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost, Ive Andrića, upoznati su sa scenom iz njegova romana "Travnička hronika" u kojoj osmanski vezir u Bosni daje u dvoranu pred svoje goste unijeti košare i vreće s odsječenim nosovima i ušima svojih protivnika kako bi demonstrirao svoju moć.
Schmidt: Visoki predstavnik, usput rečeno, to nije mogao učiniti!
Govor mržnje
FAZ: I niko ne sugerira da ste to željeli - ali svako ko je upoznat sa situacijom sjetit će se današnje BiH. Čini se kao da su Amerikanci simbolično predali Dodiku Vašu glavu na srebrnom pladnju.
Schmidt: Ja to tako ne vidim. Moja je odluka što sam učinio. Glava mi je na vratu i tu će i ostati.
FAZ: Mrđutim, razumijete da neće previše ljudi smatrati uvjerljivim tumačenje da ste BiH napustili svojom slobodnom voljom u vrijeme koje ste sami odabrali?
Schmidt: Dakle, moram objasniti da nisam "skalpiran"?
To je zapravo malo pretjerano, s obzirom na moj ugled i lčni integritet. Razgovarajmo o nečem drugom.
FAZ: U redu. U svom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku o situaciji u BiH, rekli ste da vas zabrinjava islamofobija koju Dodik potiče u ovoj zemlji, jer potiče strah od oružanog sukoba.
Možete li navesti primjere kako se islamofobija ovdje potiče?
Schmidt: Iznosi se nasilan govor mržnje. Svaka uvreda dostupna na bosanskom jeziku protiv bosanskih Muslimana se baca na njih, do te mjere da se izraz "Turčin" koristi kao neprihvatljiva uvreda.
Sve se to provodi bez oklijevanja i nema povlačenja. Nema više nikakve suzdržanosti - i to me istinski brine.