Schwedt, njemački gradić na istoku zemlje, smješten uz granicu s Poljskom, suočava se s egzistencijalnom krizom. Njegova sudbina već šezdeset godina neraskidivo je vezana za ogromnu naftnu rafineriju PCK, čiji je opstanak doveden u pitanje otkako je Njemačka, slijedeći evropske sankcije protiv Rusije, 2022. godine prekinula uvoz ruske nafte.
Gradonačelnica Annekathrin Hoppe ne krije zabrinutost, budući da rafinerija osigurava egzistenciju za gotovo petinu od ukupno 30.000 stanovnika Schwedta. "Rafinerija je razlog zašto grad uopće postoji", kaže Hoppe, koja je i sama ranije radila u toj industriji. Nakon gubitka ruskih zaliha koje su dolazile putem naftovoda Družba, postrojenje sada posluje s gubicima, a do 1000 radnih mjesta moglo bi biti izgubljeno u naredne dvije godine, piše Politico.
Evropska unija je nakon ruske invazije na Ukrajinu odlučila da prekine višedecenijsku ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Uvoz plina smanjen je za dvije trećine, dok su pomorski uvoz nafte i uglja potpuno zabranjeni. Rafinerija u Schwedtu sada nabavlja sirovu naftu iz Rostoka, Gdanjska i Kazahstana, ali to ne može nadomjestiti gubitak jeftinog i stabilnog dotoka ruske sirovine.
"Postrojenje trenutno radi s 80% kapaciteta, ali to nije dovoljno da bi bilo profitabilno", kaže sindikalni predstavnik Danny Ruthenberg. Njemačka vlada je garantirala radna mjesta do kraja godine, ali strah od otkaza raste. Ruthenberg otvoreno kaže: "Kada zavlada mir, morat ćemo ponovo trgovati s Rusijom."
Dok vlade u Berlinu i Briselu ostaju odlučne da ovisnost o ruskoj energiji mora postati prošlost, na lokalnom nivou sve je više neslaganja. U istočnim pokrajinama poput Brandenburga, Saske i Tiringije, lokalni političari otvoreno podržavaju povratak ruskim energentima – bez obzira na sankcije.
Ulogu igra i osjećaj zapostavljenosti u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje proruski sentiment nikada nije potpuno nestao. Prema anketama, Nijemci ruskog porijekla dvostruko češće podržavaju krajnje desnu stranku AfD nego prosječni birači, a mnogi se osjećaju kao građani "druge klase" u odnosu na zapad Njemačke.
Sve češće se u ovoj priči spominje i Donald Trump. Američki predsjednik najavio je da će zaustaviti rat u Ukrajini i obnoviti trgovinske odnose s Moskvom, te je pohvalio Vladimira Putina, poručivši da se raduje „velikoj trgovini“ između SAD i Rusije nakon rata.
Prema istraživačkom portalu Correctiv, američki investitori razmatraju kupovinu Rosneft udjela u švedtskoj rafineriji, čime bi postali većinski vlasnici postrojenja. Time bi se omogućio nastavak rada, ali vjerovatno opet s ruskom naftom.
"Ako Amerikanci žele ulagati ovdje, to bi mogao biti izlaz iz slijepe ulice", smatra Ruthenberg.
Gradonačelnica Hoppe kaže da bi radije da rafinerija ne koristi rusku naftu, ali upozorava da obećana sredstva iz Berlina i Brisela još uvijek nisu isplaćena. "Ako pomoć ne stigne, bit ćemo primorani razmisliti o opcijama koje trenutno zvuče neprihvatljivo", poručuje ona.
Evropska komisija planira do 2027. godine potpuno izbaciti ruski plin, a nove zakonske inicijative dodatno bi otežale njegov povratak. Međutim, u diplomatskim krugovima raste strah da bi eventualni njemački zaokret mogao izazvati domino efekat. Navodno su i Italija, Austrija, Češka i Bugarska spremne razmotriti povratak ruskoj energiji – ako Njemačka popusti prva.
Pored toga, EU još nije isplatila 400 miliona eura, koliko je Njemačka zatražila za modernizaciju naftovoda iz Rostoka – ključnog za opskrbu rafinerije u Schwedtu. Bez tih sredstava, dugoročno funkcionisanje bez ruske nafte teško je zamisliti.