Njemački Institut za ekonomska istraživanja traži kontrolu naftnih kompanija zbog sumnje u dogovoreno podizanje cijena naftnih derivata.
"U Njemačkoj postoji samo nekoliko rafinerija koje imaju veliku moć koja se iskorištava", rekla je danas za javni servis Deutschlandfunk Claudia Kemfert koja je pri Institutu za ekonomska istraživanja (DIW) zadužena za energetiku.
Izjavila je kako rafinerije trenutno ostvaruju dodatnu zaradu, što je moguće i dokazati.
"Rekordne cijene na benzinskim pumpama nisu isključivo posljedica rasta cijena nafte na globalnom tržištu", rekla je Kemfert. Od Saveznog ureda za suzbijanje kartela (Bundeskartellamt) zatražila je uvođenje stalnog mehanizma kontrole politike cijena njemačkih naftnih kompanija.
Isti joj je krajem sedmice poručio da "pomno prati" kretanje cijena naftnih derivata. "Ako cijene sirove nafte na svjetskom tržištu sada ponovo padnu, a to se opet ne odrazi na cijene na njemačkim benzinskim pumpama, onda ćemo morati još pomnije pratiti što se događa", rekao je direktor Saveznog ureda za suzbijanje kartela Andreas Mundt.
I njemački ministar privrede Robert Habeck kazao je kako je nadležnim ustanovama naložio pomno praćenje kretanja cijena derivata. "Nedopustivo je da naftne kompanije ostvaruju neprimjerenu dobit zbog aktualne situacije. Ako naiđemo na naznake da je bilo dogovora oko podizanja cijena, poduzet ćemo potrebne korake", rekao je Habeck.
Cijene goriva na njemačkim benzinskim pumpama nakon početka ruskog napada na Ukrajinu dosegnule su historijske rekorde. Cijena dizela u jednom trenutku iznosila je 2.7 eura, a Njemačka oko 30 posto nafte uvozi iz Rusije.
Istodobno vlasnici benzinskih pumpi uz granicu s Poljskom od vlade traže pomoć zbog naglog pada prometa. Mnogi vozači odlaze po gorivo u Poljsku gdje je cijena, zbog vremenski ograničenog ukidanja poreza na dodanu vrijednost, osjetno niža nego u Njemačkoj. Litra dizela u Poljskoj trenutno stoji oko 1.4 eura.
