Njemački kancelar Friedrich Merz, tek 100 dana od preuzimanja funkcije, suočava se s ozbiljnim političkim potresima. Njegova visoka međunarodna aktivnost – uključujući sastanke s Volodimirom Zelenskijem, Donaldom Trumpom i liderima EU-a – nije uspjela utišati rastuće kritike kod kuće.
Merz je u srijedu u Berlinu ugostio ukrajinskog predsjednika, koji je iznenada stigao kako bi prisustvovao hitnim telefonskim konsultacijama s evropskim liderima, Trumpom i njegovim potpredsjednikom JD Vanceom. Time je Merz želio učvrstiti svoju poziciju ključnog igrača u diplomatskim naporima za podršku Ukrajini.
Ipak, ankete pokazuju drugačiju sliku: krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) sada ima 26% podrške, dva procentna poena više od Merzovog CDU/CSU-a, koji je na izborima u februaru osvojio gotovo 29%, a sada je pao na 24%. Posljednji put AfD je bio na vrhu u aprilu, prije nego što je Merzova vlada formirana. Koalicioni partneri, Socijaldemokrati (SPD), pali su na 13%, čime bi trenutna vladajuća većina izgubila izbore ako bi se oni održali sada.
Merz, političar s dugom karijerom i starim rivalstvom prema Angeli Merkel, nije uspio razbiti talas pesimizma u najvećoj evropskoj ekonomiji. BDP stagnira, a odluka vlade iz juna da ne smanji porez na struju za domaćinstva i mala preduzeća izazvala je nezadovoljstvo. Rasprava o povećanju starosne granice za penziju dodatno je narušila podršku.
Njegovi pokušaji da migracije pretvori u temu kojom će preoteti birače AfD-u zakočeni su sudskim presudama i sporom s Poljskom. Čak i prije preuzimanja funkcije, Merz je gurao paket potrošnje za odbranu, infrastrukturu i pomoć Ukrajini, što je naljutilo budžetske konzervativce u njegovoj stranci.
I dok je među zapadnim saveznicima stekao poštovanje za čvrst stav prema Ukrajini, Merz se našao u politički osjetljivoj situaciji zbog rata u Gazi. Prošle sedmice šokirao je najavom da Njemačka više neće odobravati isporuku oružja koje bi se moglo koristiti u Gazi, sve dok se situacija ne promijeni. Odluka je razljutila mnoge u CDU/CSU-u, koji tvrde da je time iznevjerena historijska odgovornost Njemačke prema sigurnosti Izraela. Ipak, značajan dio javnosti, kritičan prema izraelskim vojnim akcijama, podržao je potez.
Merz sada pokušava uvjeriti Trumpa da na predstojećem samitu na Aljasci ne sklopi dogovor s Vladimirom Putinom “preko glava” Evropljana i Ukrajinaca. Analitičari, međutim, procjenjuju da su šanse male. “Trump je nestrpljiv kad je riječ o Ukrajini i manje ga brinu evropski interesi nego ideja brzog dogovora s Putinom”, ocijenio je Matthias Gebauer iz Der Spiegela.
Za kancelara koji je do sada pokazivao sigurnost na međunarodnoj sceni, ovo je trenutak istine: domaća podrška mu se topi, AfD jača, a globalni pregovori koje vodi mogli bi odrediti ne samo njegov politički opstanak, već i smjer njemačke politike u godinama koje dolaze.