Njemački političar Christian Schmidt trebalo bi da ojača demokratiju i vladavinu prava u BiH, a sve se više upetljava u borbu za vlast, piše njemački list Zeit.
„18. augusta je Christianu Schmidtu pukao film“, piše ugledni Zeit podsjećajući na događaj iz Goražda, kada je visoki predstavnik u BiH, bivši njemački ministar poljoprivrede i član Krišćansko-socijalne unije (CSU) na pitanje novinarke počeo da viče na „ne tako dobrom engelskom“: „Rubbish, full rubbish, glupost, totalna glupost!“
„Stari dosadnjaković“
Zeit dodaje da se ovaj nastup može vidjeti na snimku na internetu koji je postao viralan na njemačkom govornom području: „Haha. Schmidt, stari dosadnjaković, poludio! Drugi misle: kolonijalno-gospodarski nastup, dokaz da je Schmidt nepodoban za tu službu“, piše Zeit ukazujući da „do tada većinu vjerovatno nisu zanimali ni Christian Schmidt ni Bosna i Hercegovina.“ „Ali, u vazduhu je ipak ostalo da lebdi pitanje: šta je u stvari Schmidtov problem?“
List piše da je Christian Schmidt, barem na papiru, „najmoćniji čovjek u BiH, u zemlji koja ima jedan od najkomplikovanijiih političkih sistema u svijetu“. „Jer, pregovarači u Dejtonu već tada nisu vjerovali u mir i zbog toga su uveli funkciju ‚visokog predstavnika‘, neke vrste čuvara i posljednje instance.“
Schmidt želi da iskoristi bonska ovlaštenja
Zeit podsjeća da su visokom predstavniku data i tzv. “bonska ovlaštenja”, koja njegovi prethodnici “skoro da uopšte nisu koristili”. “Ali, Schmidt želi da ih iskoristi.”
U tekstu se pominju i predstojeći izbori 2. oktobra i citira aktuelni visoki predstavnik: “Da nije bilo mene, ne bi bilo ni izbora“. „Tačno“, ističe Zeit podsjećajući da je ministar finansija te zemlje, hrvatski političar, odbijao da odobri novac za održavanje izbora. „Schmidt je iskoristio ‚bonsku moć‘ da bi to sproveo“, piše njemački list i dodaje da to nije jedina politička blokada u zemlji.
„Zemlja je zaglavljena u borbi za vlast između ‚konstitutivnih naroda‘. Ton postaje oštriji. Nacionalistički političari poput srpskog lidera Milorada Dodika prijete secesijom. Vladimir Putin čini sve što može da podgrije sukob i podržava Dodika.
Biračko pravo takođe slijedi princip etničke podjele. Građani glasaju svaki u okviru svoje etničke grupe, pred svake izbore moraju da se identifikuju. Ovo je dejtonska ironija: Mirovni sporazum, koji je imao za cilj da riješi sukobe između etničkih grupa, tjera građane na grupnu identifikaciju. Evropski sud za ljudska prava je više puta proglasio ovo pravo glasa nezakonitim, ali je uprkos tome i dalje na snazi.”
Schmidt "preferira bosanske Hrvate"
Dalje u tekstu se naglašva da je Schmidt odlučio da iskoristi "bonska ovlašćenja" kako bi ukinuo trajnu blokadu u zemlji. “On želi da nametne Bosni i Hercegovini kompromis za koji misli da je sama zemlja nesposobna. Ali što je nestrpljivije insistirao, to je dublje bivao uvučen u borbu za vlast.“
List piše i o slučaju Azre Zornić i presudi Evropskog suda za ljudska pravao o biračkom pravu u BiH. „Ona želi da joj Schmidt pomogne da to konačno i sprovede. ‘Ja sam Bosanka‘, kaže, ‘a ne Bošnjakinja‘“, piše Zeit dodajući da je Zornić imala nadu kada je Schmidt preuzeo dužnost. „Konačno, došao je Nijemac, a stav njemačke spoljne politike je da treba sprovoditi presude Evropskog suda za ljudska prava."
Ali, Schmidt to ne želi – tačnije: ne na način na koji želi Azra Zornić. Schmidt je, kaže Zornić, stao na stranu jedne od tri grupe. On preferira ’sasvim očigledno‘ bosanske Hrvate i njihovu stranku, HDZ. Zato je on ‘pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu‘“, citira Zeit Azru Zornić.
List naglašava da se takve optužbe čuju sve češće, „također i od njemačkih poznavalaca situacije u toj zemlji“. „Ukazuju da Schmidt kao zamjenik šefa CSU ima veoma bliske odnose sa sestrinskom partijom bosanskih Hrvata, HDZ u zemlji EU Hrvatskoj, i to preko konzervatvine grupe u Evropskom parlamentu – Evropske narodne partije.“
Dalje se pominje i da je bh. istraživački portal „Istraga“ objavio „prijedlog izmjene Izbornog zakona koji bi bio u korist Hrvata, a koji je procurio iz Schmidtovog biroa“.
„Kritičari, također i Azra Zornić su osjećali da su dobili potvrdu: Christian Schmidt je agent HDZ.“
Strah od radikalizacije Hrvata
"No, on sebe i sada vidi kao realistu i dobročinitelja”, piše Zeit. “On ne vjeruje da se politički sistem može suštinski promijeniti na način na koji je namjeravala Azra Zornić, barem ne sada. On govori o ’blagom putu ka demokratskijem društvu uz odgovaranje na potrebe identiteta etničkih grupa ili njihovih političkih pokretača’."
List ukazuje da to na kraju znači da „zemlja još nije spremna da prevaziđe podjele, da se samo mogu ublažiti“. „On posebno strahuje da će se Hrvati radikalizovati i da bi mogli tražiti treći ‘entitet‘, svoju državu u državi. Tada bi trebalo preraspodijeliti ne samo beneficije već i zemlju.”
"On nastoji da na brodu zadrži Hrvate i Srbe. Njemu se ne zahvaljuje. (…) Njemu se čak i prijeti. Na demonstracijama u Banjoj Luci koje je sazvalo jedno udruženje srpskih veterana, jedna muzička grupa je u pjesmi tražila da ubiju Schmidta."
"Ali, možda je problem sa njim u tome što rijetko kada pominje male znake nade: veliko odobravanje pristupanja EU u nekom trenutku. Činjenica je da, prema anketi, mnogi bosanski Srbi uopšte ne žele otcjepljenje“, piše Zeit i dodaje da „etnonacionalisti mogu izgubiti glasove na ovim izborima”. „Ako on ne uspije, mi ćemo to učiniti“, kaže Azra Zornić. "Mi nismo bezuman narod."
