Njemački mediji već sedmicama izvještavaju o slučaju 42-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, Huse B., koji je prema ranijim odlukama trebao biti deportovan još prije 17 godina, ali i dalje boravi u Njemačkoj, gdje prima socijalnu pomoć u iznosu od oko 7.300 eura.
Portal schwaebische.de navodi da ključni razlog zbog kojeg deportacija nije provedena predstavljaju njegova djeca — njih osmoro. U analizi slučaja ovaj njemački medij postavlja pitanje koliko daleko u njemačkom pravnom sistemu ide zaštita braka i porodice.
Prema njihovim navodima, Huso B. živi u Kelnu i ima obavezu napustiti zemlju zbog više presuda, ali deportacija nije izvršena upravo zbog porodičnih okolnosti, iako se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom porijekla. Novinari se pritom pitaju postoje li slični slučajevi i u drugim njemačkim saveznim pokrajinama, uključujući Baden-Virtemberg.
Svaki slučaj podliježe pojedinačnoj procjeni
Tomas Oeben iz Ministarstva pravde i migracija Baden-Virtemberga pojasnio je da se konkretni slučaj iz Kelna ne može jednostavno ocijeniti jer javnosti nisu dostupni svi relevantni podaci.
Prema važećem zakonodavstvu, stranci koji su obavezni napustiti Njemačku, a to ne učine dobrovoljno u predviđenom roku, moraju biti prinudno udaljeni iz zemlje. Za provođenje tih mjera zadužene su nadležne službe za strance.
Ipak, prije svake deportacije obavezno se provodi individualna procjena okolnosti kako bi se utvrdilo postoje li pravni razlozi za odlaganje ili obustavu postupka.
Posebno se razmatraju situacije u kojima bi deportacija dovela do razdvajanja porodice, naročito roditelja i djece. U takvim slučajevima primjenjuje se princip proporcionalnosti, uz obavezno uvažavanje viših pravnih normi, uključujući član 6. njemačkog Osnovnog zakona koji garantuje posebnu zaštitu porodice, kao i član 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji štiti pravo na privatni i porodični život.
To znači da nadležni organi procjenjuju snagu porodičnih veza osobe s članovima porodice koji legalno borave u Njemačkoj. U pojedinim situacijama upravo roditeljska briga o djetetu može pravno spriječiti deportaciju, iako postoje i slučajevi u kojima državni interes prevlada pa se udaljenje ipak provede.
Njemački mediji podsjećaju i na primjer iz 2023. godine u Bad Waldseeu, kada je državljanin Nigerije, zaposlen kao zavarivač u firmi u Ravensburgu, deportovan neposredno pred Božić, ostavljajući maloljetnu kćerku s partnericom. Odluka vlasti tada je izazvala snažne reakcije javnosti.
Kontroverze zbog kriminalne prošlosti
Kada je riječ o slučaju Huse B., dodatne kontroverze izaziva činjenica da je, prema pisanju medija, nastavio s krivičnim djelima, zbog čega se njegov status u javnosti smatra još nejasnijim.
Tokom razgovora s novinarima u svom domu u Kelnu, on je negirao ili umanjio svoju kriminalnu prošlost, tvrdeći da je posljednje krivično djelo počinio 2014. godine.
Međutim, prema dostupnim informacijama, to nije tačno. Huso B. je, navodno, trebao izaći pred sud 8. decembra 2025. godine zbog optužbi da je pokušao izvršiti prevaru koristeći poklon-kartice u jednoj drogeriji. Sudski postupak je u međuvremenu odgođen za ovu godinu.