I u njemačke medije prodire pitanje uloge Mađarske na Balkanu i posebno prema RS. Upitna je i uloga Mađara koji je povjerenik za proširenje - iako on sve demantira.
Njemački Die Welt u članku "Orbanova opasna igra na Zapadnom Balkanu" čitav skandal sažima već u podnaslovu: "S Mađarskom jedna članica EU i NATO-a podržava težnju za otcjepljenjem RS. A pomoć Budimpešta u tome dobiva upravo iz Bruxellesa", piše Deutsche Welle.
U članku autorica Carolina Drüten podsjeća na posjetu Orbana Banja Luci prošlog novembra i izjavu koja se tada čula u RS kako "uživaju punu podršku premijera Orbana i države Mađarske", dakle kad je riječ i o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine. Uprkos krizi koja tako ugrožava i NATO i EU, autorica procjenjuje kako "te brige izgleda da u Budimpešti ne igraju nikakvu ulogu. Orban će blokirati svaki pokušaj Evropske unije da sankcionira Dodika. I više od toga: Mađarska je stavila na raspolaganje RS 100 miliona eura pomoći.
U članku lista Die Welt citira se kanadski analitičar bh. porijekla Jasmin Mujanović koji tvrdi kako "Budimpešta finansira pokušaj razaranja Bosne i Hercegovine." Navodi i njegov zaključak kako Orban tu slijedi vlastitu ideju "kršćanske Evrope" gdje bi Dodik bio još jedna karika u lancu neliberalnih režima koje Orban želi primiti u Evropsku uniju kao saveznike u vlastitoj neliberalnoj koaliciji - i tu je onda na prvom mjestu država kao što je Srbija.
"Orbanov čovjek" za kormilom proširenja
Njemački list postavlja i pitanje uloge evropskog povjerenika za proširenje Olivera Várhelyija kao "rođenog Mađara i lojalnog sljedbenika Orbana". "Zapravo ga njegova uloga obavezuje zastupati zajedničke interese Unije, a ne zemlje njegovog porijekla", upozorava Die Welt. "Ali u to postoje sumnje."
Tu se podsjeća na dokument EU, koji pokazuje "izvanrednu mjeru" koordinacije između Várhelyija i secesionista u RS, koji je napisan prije spornog glasanja u parlamentu RS.
"U njemu ne samo da je Várhelyi dogovorio termin sjednice parlamenta nego je i 'dogovoren moratorij za donošenje zakona o jednostranom povlačenju iz državnih institucija u razdoblju od šest mjeseci', stoji u tom dokumentu koji ima i uredništvo Die Welta", piše u članku.
Citira se i grupa eurozastupnika koja traži istragu o ulozi Várhelyija:
"Ako postoji sumnja u nepristranost i neutralnost Evropske komisije odmah je ugrožena osjetljiva geopolitička ravnoteža, piše u pismu eurozastupnika EK".
Die Welt također optužuje Bruxelles kako "probleme na Balkanu isključivo zasipa novcem i ne pruža nikakav otpor nacionalistima. Zemlje te regije su samo od 2014. do 2020. dobile oko 700 miliona eura za reforme. Bez konkretnih napredaka, kao što pokazuje i najnoviji izvještaj službe za reviziju EU", piše Die Welt.
Njemački list postavlja i pitanje uloge evropskog povjerenika za proširenje Olivera Várhelyija kao "rođenog Mađara i lojalnog sljedbenika Orbana"
"Sve je to Fake News"
Isto tako izdanje Magyar Nemzet - koje se i samo deklarira kao "list blizak vladi Viktora Orbana" objavljuje opsežan razgovor njihove dopisnice iz Bruxellesa Tamare Judi s evropskim povjerenikom za proširenje Oliverom Várhelyijem. Već u naslovu on tvrdi: "Moja pozicija prema Bosni i Hercegovini je jasna i dosljedna", a sve optužbe, da je u dogovoru s čelnicima Republike Srpske u njihovoj težnji prema otcjepljenju, su "fake news": "Kad sam u novembru prošle godine došao u BiH, objavio sam službeno saopćenje za medije u kojem sam još jednom ponovio svoje stavove. I više od toga: izaslanstvo EU u toj zemlji je objavilo identično priopćenje. Mi očekujemo od Srba da se vrate u vladu i parlament (BiH) i da opet učestvuju u radu Predsjedništva. Ne leži u interesu Bosne i Hercegovine, a niti u interesu republike bosanskih Srba da nastave ovo razdvajanje ili da čine nemogućim rad državnih institucija. Sve to sam i predsjedniku Miloradu Dodiku veoma jasno rekao.
Na pitanje mađarske novinarke kako "neki novinari u Bruxellesu" smatraju kritičnim što povjerenik kojeg je postavila Mađarska previše 'mutno' postavlja pitanje institucija pravne države na zapadnom Balkanu, Várhelyi odgovara:
"To je problem koji se ne smije ocjenjivati prema etničkim kriterijima. Ali idem još dalje: ko izražava takvo mišljenje, on ne izražava prave evropske stavove. Meni su dodijeljene dužnosti i trudim se ispuniti ih kako najbolje znam i umijem. To vrijedi neovisno o zemlji, čiji sam državljanin. Sadržaj mojih ovlasti nema nikakvih dvosmislica, a kad je riječ o Balkanu, tu krećemo sa jasnim kriterijima. Rezultati koji se postižu nemaju nikakve veze s mojom osobom ili mojom nacionalnom pripadnošću. Moja je zadaća stvoriti poticaje za ostvarivanje tih rezultata i pobrinuti se da sve regije Balkana razumiju prednosti zajedničkog rada."
Je li sve samo laž?
No kritike na rad Várhelyija traju već duže, a ne čuju se samo u medijima Evropske unije. Tako je i britanski Guardian prošlog decembra objavio članak naslovljen sa "EU radi na tome da blagoslovi zakon o negiranju genocida koji je uzrok krize u Bosni", a također se isticala navodna tvrdnja Várhelyija kako za krizu u Bosni i Hercegovini nije kriv Dodik, nego Valentin Inzko i njegov zakon koji je donio i koji nijekanje genocida proglašava nelegitimnim. Gorljivi kritičari mađarskog povjerenika su i mediji poput Al Jazeere koja također prenosi Varhelyijeve kritike o "nefunkcionalnosti" službenog Sarajeva zbog koje bi ta zemlja lako mogla ostati bez značajne finansijske pomoći.
I turski program TRT je još prošlog decembra postavio pitanje "Pomaže li EU u 'razaranju' Bosne i Hercegovine?" gdje se opet ističe i uloga Mađarske - i posebno povjerenika za proširenje Várhelyija prema Republici Srpskoj i separatističkim težnjama koje se tamo čuju. Osim medija se kritike čuju i iz udruženja kao što je berlinsko Vijeće za demokratizaciju (Democratization Policy Council), koje je na svom Twitter nalogu objavilo cjelovit sadržaj "tajnog" dokumenta Evropske unije u njenoj politici prema Bosni i Hercegovini.
