Mediji na njemačkom jeziku opširno izvještavaju o vidovdanskim prosvjedima u Srbiji, naglašavajući da se njihov karakter mijenja, a situacija postaje sve napetija. Spontane blokade ulica u noći sa nedjelje na ponedjeljak dešavale su se nakon što su dnevne novine već bile odštampane, piše Deutsche Welle.
Njemački tabloid Bild naslovljuje izvještaj dramatično: „Kao na ivici građanskog rata“. U tekstu se navode scene iz Beograda: „Suzavac, šok-bombe, hapšenja, povrijeđeni – a predsjednik igra šah“, aludirajući na objavu Aleksandra Vučića na Instagramu tokom prosvjeda, gdje je podijelio fotografiju sebe za šahovskom pločom uz poruku da u trenucima opuštanja voli igrati šah.
Zašto Vučić odbija izbore?
List Frankfurter Allgemeine Zeitung podsjeća da je Vučić ranije često raspisivao prijevremene izbore kako bi produžio vlast, ali sada to izbjegava. “To što Vučić očigledno ne očekuje sigurnu pobjedu, pa se boji novih izbora, može se smatrati djelimičnim uspjehom studentskog prosvjednog pokreta”, piše list.
Dodaje se kako predsjednik Srbije računa na to da će s vremenom opasti energija pokreta i da će se do redovnog izbornog roka međusobno posvađati nacionalistički i liberalni protivnici njegove vlasti.
"Nada da će prosvjedi nestati – uzaludna"
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung piše da Vučićeve tvrdnje o navodnom "državnom udaru" i upravljanju prosvjedima iz inostranstva predstavljaju „besmislice“. Ocjenjuju i da Vučićeva nada da će višemjesečni prosvjedi jednostavno iščeznuti – izgleda uzaludna.
„Uprkos kontroli nad većinom medija, političkom utjecaju na pravosuđe i manipulaciji izbornim procesom, Vučić više nije potpuno siguran u pobjedu svoje stranke. To je veliki uspjeh studentskog pokreta“, piše list iz Ciriha.
Iako nasilje na ulicama trenutno ocjenjuju kao „umjereno“, upozoravaju da bi ono moglo promijeniti tok događaja: državna propaganda postaje agresivnija, studenti se etiketiraju kao izdajnici, a policijska represija postaje brutalnija.
Opasne unutrašnje podjele u pokretu
Zabrinjavaju i poruke s nacionalističkim tonom koje sve češće dolaze s prosvjeda – poput poziva na „vraćanje Kosova“ i isticanja portreta vladike Nikolaja Velimirovića, što, prema listu, stvara tenzije s progresivnim dijelom društva koji zagovara građansku jednakost bez obzira na etničku i vjersku pripadnost.
U isto vrijeme, nakon više od pola godine blokada, sve više studenata i profesora izražava želju za povratkom u redovno akademsko funkcionisanje.
„Studentski pokret sada mora donijeti teške odluke o vlastitom identitetu i strategiji“, zaključuje Neue Zürcher Zeitung, naglašavajući da zbog principa direktne demokratije kojim se vode – te odluke neće biti donesene brzo.