Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku David Gross uputio je ozbiljno upozorenje o budućnosti čovječanstva, procjenjujući da bi svijet mogao biti suočen s egzistencijalnom katastrofom u narednih približno 35 godina.
Gross, koji je Nobelovu nagradu osvojio 2004. godine, smatra da nuklearni rat i dalje predstavlja najveću prijetnju globalnom opstanku. U razgovoru za Live Science rekao je da je čak i nakon završetka Hladnog rata postojala procjena od jedan posto godišnje vjerovatnoće izbijanja nuklearnog sukoba.
„Čak i nakon završetka Hladnog rata, kada smo imali sporazume o kontroli strateškog naoružanja, kojih danas više nema, procjenjivalo se da postoji jedan posto šanse za nuklearni rat svake godine“, rekao je Gross.
Dodao je da danas vjeruje kako je ta vjerovatnoća bliža dva posto godišnje.
„Smatram da nije pretjerano reći da je vjerovatnoća bliže dva posto. To znači jedan prema 50 svake godine. Očekivano trajanje, u slučaju dva posto godišnje, iznosi oko 35 godina“, upozorio je.
Matematički model i sve veći globalni rizici
Gross svoju procjenu zasniva na matematičkim modelima sličnim onima koji se koriste za izračunavanje vjerovatnoće radioaktivnog raspada tokom vremena.
Prema njegovim riječima, globalna situacija danas je mnogo opasnija nego prije nekoliko decenija.
„Stvari su postale mnogo gore u posljednjih 30 godina, što možete vidjeti svaki put kada čitate novine“, rekao je, podsjećajući na rat u Evropi, rastuće tenzije povezane s Iranom i opasnost od sukoba između Indije i Pakistana.
Devet nuklearnih sila i sve manje sporazuma
Poseban problem predstavlja činjenica da danas postoji devet nuklearnih sila.
„Sada postoji devet nuklearnih sila. Čak i tri su beskonačno složenije od dvije“, upozorio je Gross.
Istakao je i da u posljednjih deset godina nije potpisan nijedan veliki sporazum o kontroli nuklearnog oružja. Posljednji važeći sporazum između SAD-a i Rusije, New START, istekao je 5. februara 2026. godine.
Umjetna inteligencija kao nova prijetnja
Gross upozorava i na rastuću ulogu umjetne inteligencije u vojnim sistemima.
„Sporazumi i norme između država se raspadaju“, rekao je, dodajući da oružje postaje sve opasnije i da bi automatizacija i AI uskoro mogli upravljati ključnim vojnim sistemima.
Posebno ga zabrinjava mogućnost da odluke budu prepuštene sistemima koji reaguju brže nego ljudi.
„Bit će veoma teško oduprijeti se tome da umjetna inteligencija donosi odluke jer djeluje tako brzo“, upozorio je.
Dodao je i da AI sistemi nisu nepogrešivi.
„Ako radite s umjetnom inteligencijom, znate da ponekad ‘halucinira’“, rekao je, misleći na slučajeve kada AI generiše netačne informacije ili procjene.
Pitanje opstanka čovječanstva
Gross se osvrnuo i na poznato pitanje fizičara Enrica Fermija: „Gdje su sve civilizacije?“, sugerišući da napredne civilizacije možda unište same sebe prije nego što opstanu dovoljno dugo.
„Posljednjih godina opsjednut sam ne budućnošću nauke, nego opstankom čovječanstva“, rekao je.
Ipak, smatra da još postoji nada.
„Mi smo ih stvorili, možemo ih i zaustaviti“, zaključio je, govoreći o nuklearnom oružju.