Zaboravite vizije utopijske budućnosti u kojoj će umjetna inteligencija (AI) osloboditi čovječanstvo od rada. Prema nobelovcu Geoffreyju Hintonu, čovjeku kojeg zbog ključnih doprinosa tehnologiji često nazivaju "kumom umjetne inteligencije", put kojim smo krenuli vodi ravno u ekonomsku distopiju. Hinton upozorava da, unatoč obećanjima o općem boljitku, u pozadini stoji plan masovne zamjene ljudskog rada.
"Mislim da se velike kompanije klade na to da će uzrokovati masovnu zamjenu radnih mjesta umjetnom inteligencijom, jer tu će biti veliki novac", upozorio je Hinton u nedavnom intervjuu za Bloomberg.
Njegov komentar dolazi u vrijeme dok se u AI industriju ulažu nevjerovatni iznosi, iako profit izostaje. Po klasičnim investicijskim mjerilima, AI bi trebao biti na marginama, a povijest pamti i tzv. "AI zime", perioda kada je finansiranje istraživanja gotovo presušilo. Danas je situacija potpuno drugačija: samo je OpenAI u AI infrastrukturu uložio milijarde dolara, a u posljednja tri mjeseca ipak zabilježio gubitak od oko 11,5 milijardi dolara.
Na pitanje može li se ovakva ulaganja ikada isplatiti bez uništavanja tržišta rada, Hinton je odgovorio jasno:
"Vjerujem da ne može. Vjerujem da ćete, da biste zaradili novac, morati zamijeniti ljudski rad."
Za ekonomiste, ovo je izjava s ogromnom težinom. Tržišna ekonomija, još od svojih početaka, temelji se na ljudskom radu. No, ljudski rad za poslodavce predstavlja trošak u obliku plaća. Za investitore, direktore i tehnološke magnate, umjetna inteligencija nudi rješenje tog "problema", što im povećava profit.
Kako je u svojoj knjizi "Mehaničar i lud" objasnio tehnološki istraživač Jathan Sadowski, AI "obećava rješavanje problema kapitalizma otključavanjem eksponencijalnog rasta, eliminiranjem troškova rada, smanjenjem vještina radnika, optimiziranjem učinkovitosti i manifestiranjem niza drugih ishoda." Jednostavnije rečeno, euforija oko AI zapravo je nada da će tehnologija učiniti radnike suvišnima.
Ako se takav scenarij ostvari, posljedice nisu nužno katastrofalne, napominje Hinton:
"Nije to kao nuklearno oružje, koje je dobro samo za loše stvari. AI može donijeti ogromno dobro, povećati produktivnost u mnogim industrijama i generalno biti korisno."
Ipak, ključno pitanje je tko će imati koristi od tog napretka. Hinton zaključuje da to ovisi "o tome kako organiziramo društvo", komentar koji otvara duboka pitanja o budućoj raspodjeli bogatstva stvorenog umjetnom inteligencijom.