Ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za hemiju su njemački naučnik Benjamin List te britanski David MacMillan. Najprestižniju naučnu nagradu dobili su za otkrivanje asimetrične organokatalize kojom se, kako se navodi u saopćenju, hemiju učinilo zelenijom, a stvaranje asimetričnih molekula puno lakšim.
Navodi se kako se organokataliza razvila nevjerovatnom brzinom pa naučnici koristeći je mogu efikasnije stvarati bilo što u rasponu od novih lijekova pa do molekula koje mogu uhvatiti svjetlo u solarnim člancima. Kraljevska švedska akademija nauka čiji odbor dodjeljuje Nobelovu nagradu za hemiju nazvao je dostignuća dvojice naučnika genijalnim alatom za gradnju molekula.
Kaže se kako su razvili precizan alat za konstrukciju molekula – organokatalizu. I to je imalo velikog utjecaja na istraživanje novih lijekova te je hemiju, dakle, učinilo čišćom, zelenijom naukom. Jer, više je područja istraživanja i industrija ovisno o mogućnostima da naučnik stvori molekule od kojih se mogu dobiti elastični i izdržljivi materijali, koje mogu pohranjivati energiju u baterijama ili zaustaviti razvoj bolesti.
Takav rad zahtijeva katalizatore što su tvari koje kontroliraju i ubrzavaju hemijske reakcije a bez da ostanu dijelom konačnog proizvoda. Na primjer, katalizatori u automobilima pretvaraju otrovne tvari u ispušnim plinovima u bezopasne molekule. Naša tijela također sadrže hiljade katalizatora u vidu enzima koji isklešu one molekule koje su nužne za život. Tako su katalizatori temeljna alatka za hemičare, no naučnici su dugo vjerovali kako zapravo postoje samo dvije vrste katalizatora – metali i enzimi.
Benjamin List i David MacMillan dobili su Nobelovu nagradu jer su 2000. godine neovisno jedan o drugome razvili treću vrstu katalize, asimetričnu organokatalizu koja se temelji na malim organskim molekulama.
"Ovaj koncept katalize jednostavan je koliko je genijalan te je činjenica da se mnogi pitaju kako se toga nisu sjetili ranije", rekao je Johan Aqvist, predsjedavajući Nobelova odbora za hemiju.
