Imati čip u mozgu koji može prevesti vaše misli u računalne naredbe možda zvuči kao naučna fantastika. Za Nolanda Arbaugha to je stvarnost.
U januaru 2024. - osam godina nakon što je bio paraliziran - 30-godišnjak je postao prva osoba koja je dobila takav uređaj od američke neurotehnološke firme Neuralink.
To nije bio prvi takav čip - nekolicina drugih kompanija također ih je razvila i ugradila - ali Nolandov neizbježno privlači više pažnje zbog osnivača Neuralinka Elona Muska.
Noland kaže kako važni nisu ni on ni Musk već – nauka. Svjestan je rizika kojima je izložen, ali spreman je pomoći, bez obzira dogodilo se nešto dobro ili loše.
Polje na kojem se radi već decenijama
Noland, koji je iz američke savezne države Arizone, ostao je paraliziran ispod ramena u ronilačkoj nesreći 2016. godine.
Njegove su povrede bile toliko teške da se bojao kako više neće moći učiti, raditi ili čak igrati igrice. Za sve se morao oslanjati na druge ljude.
Neuralinkov čip nastoji vratiti djelić njegove prethodne neovisnosti, dopuštajući mu upravljanje računarom umom.
Sučelje mozak-računar radi tako što detektira sićušne električne impulse koji se generiraju kada ljudi razmišljaju o kretanju i prevodi ih u digitalnu naredbu, kao što je pomicanje kursora na ekranu.
To je složeno područje na kojem naučnici rade već nekoliko decenija.
Muskova popularnost je Nolanda katapultirala na naslovnice, a Neuralinku pomogla u privlačenju značajnih ulaganja, kao i ispitivanju sigurnosti i značaja ovog iznimno invazivnog postupka.
Mogući problemi
Kada je Nolandov implantat najavljen, stručnjaci su to pozdravili kao značajnu prekretnicu, istovremeno upozoravajući kako će trebati vremena za stvarnu procjenu. Musk je u to vrijeme bio oprezan, objavivši tek kako početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih vrhunaca. Privatno, bio je puno optimističniji, što je potvrdio i Noland.
Ipak, istaknuo je kako je Neuralink više od svog vlasnika, a umetak u svojoj glavi ne smatra Muskovim uređajem. Nije sporno kako je taj uređaj imao utjecaja na njegov život. U početku je mogao kontrolirati kursor na ekranu razmišljajući o micanju prstima.
Ali, s vremenom je shvatio kako može i više od toga. Sad može pobjeđivati svoje prijatelje u šahu i video igrama, primjerice.
Manjak privatnosti i dalje ostaje jedan od najvećih problema. Upravljanje računarom mozgom potencijalno može dati pristup u misli, uvjerenja i osjećaje osobe koja to radi. Neizvjesno je i što će se dogoditi kad istekne rok od šest godina, koliko je predviđeno za testiranje Neuralinkovog čipa.
No, Nolanda to zasad ne brine. On želi vidjeti daljnji napredak u razvoju čipova i povećanje opsega njihovih mogućnosti. Nada se kako bi mu uređaj s vremenom mogao omogućiti upravljanje invalidskim kolicima ili čak futurističkim humanoidnim robotom.
Ni sa sadašnjom tehnologijom nije sve išlo glatko. U jednom je trenutku zbog tehničkih problema u potpunosti izgubio kontrolu nad računarom. To je bilo uznemirujuće iskustvo.
Može i s Apple Vision Pro
Neuralink je samo jedna od brojnih firmi koje istražuju kako digitalno iskoristiti moć mozga.
Synchron razvija uređaj Stentrode, namijenjen pomoći osobama s bolešću motoričkih neurona, koji zahtijeva manje invazivnu operaciju implantacije jer biva ugrađen u unutrašnju vratnu venu na vratu, a zatim se pomiče do mozga kroz krvnu žilu.
Trenutno ga koristi 10 ljudi. Među njima je i osoba koja je tim putem koristila Appleovu konzolu za virtualnu stvarnost Vision Pro, piše BBC.