Svjetska tržišta goriva pokazuju znakove nedovoljne ponude zbog ograničenih kapaciteta rafinerija i ruske zabrane izvoza dizela do kraja mjeseca. Analitičari upozoravaju da bi Evropa mogla biti primorana da se nadmeće s drugim kupcima za dostupne količine goriva.
Cijene energenata ovog proljeća naglo su porasle nakon američko-izraelskog napada na Iran i odluke Teherana da preuzme kontrolu nad Hormuškim moreuzom.
Iran je zabranio prolazak brodovima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima, dok su brodovi iz „prijateljskih“ zemalja prolazili kroz moreuz uz koordinaciju s iranskom vojskom.
U takvim okolnostima, promet kroz Hormuški moreuz, kojim je prije sukoba prolazilo oko petine svjetskih isporuka nafte, značajno je smanjen.
Sredinom juna SAD i Iran postigli su dogovor o okviru pregovora za okončanje sukoba, koji je uključivao i postepenu normalizaciju prolaska kroz moreuz.
Cijene nafte su nakon objave dogovora naglo pale, ali su se ponovo povećale zbog novih tenzija oko kontrole nad Hormuškim moreuzom.
U međuvremenu, cijene goriva ostale su visoke, što pokazuje da bi inflatorni pritisci koji opterećuju industriju i potrošače mogli potrajati čak i ako se situacija u regiji smiri.
Problem su kapaciteti rafinerija
Pritisak na tržište dodatno je povećala ruska zabrana izvoza dizela, uvedena ove sedmice i na snazi do kraja jula.
Cilj mjere je zaštita domaćeg tržišta i osiguravanje dovoljnih količina goriva u Rusiji.
Zabrana se ranije odnosila samo na trgovce, ali je sada proširena i na proizvođače. Izuzetak predstavljaju samo isporuke u okviru međudržavnih sporazuma.
Zbog toga je razlika između cijena goriva i sirove nafte, pokazatelj zarade rafinerija, naglo porasla.
Analitičari navode da su rafinerije u Evropi i SAD preplavljene sirovom naftom iz strateških rezervi i s Bliskog istoka, ali postoji problem prerade.
„Svijetu jednostavno nedostaju kapaciteti da preradi toliku količinu nafte“, upozoravaju stručnjaci.
Nakon ruske zabrane izvoza dizela, marže evropskih rafinerija za ovo gorivo dostigle su rekordne nivoe.
Počinje borba za gorivo
Ruski izvoz dizela i benzina opadao je i prije posljednjih napada na energetsku infrastrukturu.
Prema podacima analitičke kuće Kpler, izvoz je pao na rekordno nizak nivo od oko 400.000 barela dnevno.
Od početka jula izvoz ruskog dizela više je nego prepolovljen.
Azijske marže dizela također su porasle, jer trgovci očekuju smanjenu ponudu na zapadnim tržištima.
Ruska zabrana izvoza mogla bi natjerati velike kupce, uključujući Brazil, Tursku i zemlje sjeverne i zapadne Afrike, da potraže alternativne izvore iz SAD, Bliskog istoka i Indije.
U tom slučaju, upozoravaju stručnjaci, Evropa bi mogla morati da se takmiči za ograničene količine goriva.
Nedostatak dizela dolazi u posebno nezgodnom trenutku za poljoprivrednike širom sjeverne hemisfere, koji se suočavaju s većim troškovima goriva pred jesenju sezonu žetve.
Zalihe ostaju niske
Cijene benzina također su porasle zbog znakova slabijeg snabdijevanja na početku ljetne sezone vožnje.
Zalihe benzina u SAD pale su na najniži nivo za taj period godine još od 2021.
U Aziji su niske zalihe održale cijene visokim, uprkos očekivanjima većeg izvoza iz Kine.
Ukupne zalihe naftnih derivata zemalja OECD-a blago su se oporavile u odnosu na proljeće, ali su i dalje ispod prosjeka iz perioda 2015–2019.
To pokazuje da je globalna ponuda tek neznatno veća od potražnje i da tržište ostaje osjetljivo na nove poremećaje.