Tamna energija nije statična konstanta u ubrzanom širenju svemira, već dinamična sila, objavio je ove sedmice tim naučnika.
Međunarodni projekt Dark Energy Spectroscopic Instrument (DESI), koji uključuje više od 900 istraživača, proizveo je gigantske karte neba i pomogao u otkrivanju nekih od najvećih struktura u svemiru, uključujući crnu rupu koja je izvor najvećih poznatih svemirskih mlazova. Najnoviji podaci iz DESI-ja potresaju temeljno razumijevanje tamne energije i njezine uloge u svemiru, piše Gizmodo.
Prema trenutnim znanstvenim spoznajama, većinu svemira čine tamna tvar i tamna energija. Tamna tvar čini oko 27 posto svemira, a njezino postojanje se zaključuje isključivo iz gravitacijskih učinaka na vidljivu materiju. S druge strane, sve što možemo izravno promatrati, od vaše šolje kafe do najudaljenijih galaksija, čini samo 5 posto svemira, dok tamna energija čini preostalih 68 posto svega što mislimo da postoji.
U standardnom Lambda-CDM modelu svemira, tamna energija se promatra kao kozmička konstanta, odnosno, kao nepromjenjiva sila koja je djelovala jednako prije 10 milijardi godina, danas i u budućnosti. No, prema Rossani Ruggeri, fizičarki s Univerziteta Queensland i članici DESI tima, novi podaci upućuju na to da bi tamna energija mogla biti dinamična.
'Prvi podaci DESI-ja dali su nagovještaj da tamna energija možda ne djeluje kao jednostavna kozmička konstanta, ali dokazi nisu bili dovoljno jaki da izvučemo čvrste zaključke', rekla je Ruggeri za The Conversation. 'Sada, drugi je set podataka dodatno ojačao ove dokaze.'
Iako rezultati još ne ispunjavaju stroge statističke kriterije za proglašenje novog otkrića, oni sugeriraju da će postojeći modeli svemira možda trebati biti revidirani. Ako se tamna energija mijenja kroz vrijeme, to bi moglo imati duboke posljedice za konačnu sudbinu svemira. Prema novim DESI podacima, tamna energija može uzrokovati ubrzano širenje svemira ili čak unutrašnji kolaps - hipotetski scenarij poznat kao Veliko sažimanje (Big Crunch), u kojem bi se svemir urušio natrag u singularnost.
Tim je svoja otkrića predstavio na Global Physics Summitu Američkog društva fizičara, a radovi su objavljeni na preprint serveru arXiv.
Prvi DESI skup podataka obuhvaća 270 terabajta informacija o 18,7 miliona objekata u svemiru, uključujući udaljene galaksije stare do 11 milijardi godina. Istraživači do kraja misije planiraju prikupiti spektre više od 50 miliona galaksija i kvazara. 'DESI projekt svakih deset godina može napraviti 10 puta veće 3D karte svemira', rekao je David Schlegel iz Berkeley Laba, jedan od vodećih naučnika DESI-ja. 'To je naša verzija Mooreova zakona za kozmološka promatranja.'
DESI je postavljen na vrhu teleskopa Nicholas U. Mayall u Opservatoriju Kitt Peak u Arizoni. U idealnim uvjetima, u samo jednoj noći može prikupiti podatke o više od 100.000 objekata .
Budući da DESI-jev projekt još traje, naučnici očekuju još više podataka koji bi mogli zauvijek promijeniti naše razumijevanje tamne energije i njezine uloge u razvoju svemira.
