Dva ratna broda američke mornarice plovila su u nedjelju međunarodnim vodama u Tajvanskom tjesnacu, što je prva takva operacija otkako je predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan i razbjesnila je Kinu koja taj otok smatra svojim teritorijem.
Američka mornarica, potvrdivši izvješće Reutersa, rekla je da krstarice Chancellorsville i Antietam provode operaciju koja je u toku. Takve operacije obično traju od osam do 12 sati i pomno ih nadzire kineska vojska.
Posljednjih godina američki ratni brodovi, a povremeno i oni savezničkih država poput Britanije i Kanade, redovito su plovili kroz tjesnac, izazivajući bijes Kine koja polaže pravo na Tajvan unatoč prigovorima njegove demokratski izabrane vlade, prenosi Reuters.
Pelosijevo putovanje u Tajvan početkom augusta razbjesnilo je Kinu koja je to vidjela kao pokušaj SAD-a da se umiješa u njene unutrašnje stvari. Kina je nakon toga pokrenula vojne vježbe u blizini otoka koje su se od tada nastavile.
"Ovi (američki) brodovi prošli su kroz koridor u tjesnacu koji je izvan teritorijalnog mora bilo koje obalne države", rekla je američka mornarica.
Operacija pokazuje predanost Sjedinjenih Država slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku, a američka vojska leti, plovi i djeluje svugdje gdje to međunarodno pravo dopušta, rekla je mornarica.
Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je da su brodovi plovili u južnom smjeru i da su njihove snage posmatrale, ali da je "situacija normalna".
Uski Tajvanski tjesnac čest je izvor vojnih napetosti otkako je poražena vlada Republike Kine pobjegla u Tajvan 1949. nakon što je izgubila građanski rat s komunistima, koji su osnovali Narodnu Republiku Kinu.
Posjet Pelosi Tajvanu sedam dana kasnije slijedila je grupa od pet drugih američkih zakonodavaca, a kineska vojska odgovorila je izvođenjem novih vježbi u blizini otoka.
Senatorica Marsha Blackburn, američka zastupnica u odborima Senata za trgovinu i oružane snage, stigla je u četvrtak na Tajvan u trećem posjetu američkog dostojanstvenika ovog mjeseca, prkoseći pritisku Kine da prekine putovanja.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena nastojala je spriječiti da napetost između Washingtona i Pekinga preraste u sukob, ponavljajući da su kongresna putovanja rutinska.
Sjedinjene Države nemaju formalne diplomatske odnose s Tajvanom, ali su zakonom obvezne osigurati otoku sredstva za samoodbranu.
Kina nikada nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.
Tajvan kaže da Narodna Republika Kina nikada nije vladala otokom i stoga nema pravo na njega te da samo 23 miliona stanovnika Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti.
