Njemačka je u srijedu 8. decembra dobila novu saveznu vladu. Koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a nekoliko dana ranije prezentirala je koalicijski ugovor u kojem su navedeni glavni ciljevi i smjernice rada buduće vlade. Na 178 stranica ova prva "semafor-koalicija" na saveznom nivou, između ostaloga, pojašnjava i način na koji želi definirati novu politiku migracija, a to bi se, prema svemu sudeći, moglo odnositi i na Hrvatsku i . I to u jako važnim temama - pristupanju Schengenu i politici prema susjednoj BiH, piše Jutarnji list.
Prvo upozorenje stiglo je od novinara Deutsche Wellea, koje su potvrdila dva izvora iz redova "semafor-koalicije", i to neovisno jedan o drugom, tokom koalicijskih pregovora SPD-a, FDP-a i Zelenih da se diskutiralo i o ilegalnim pushbackovima na granici s BiH, odnosno o nehumanom postupanju hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima. Hrvatska je ispunila sve tehničke preduvjete ulaska u schengensku zonu i dobila je podršku Evropske komisije, međutim, pristupanje Schengenu nije samo tehničko pitanje nego i politička odluka u Vijeću Europske unije, a ona mora biti usvojena jednoglasno. Zato je Njemačka nezaobilazna.
Treba li očekivati da će Vlada kancelara Olafa Scholza bitno promijeniti dosadašnju njemačku politiku, ne samo prema Hrvatskoj nego i u susjedstvu, prostoru koji zovemo regijom, Josip Juratović, dugogodišnji SPD-ov zastupnik ističe da u koalicijskom ugovoru nove njemačke vlade na 133. stranici stoje dvije znakovite rečenice: "Mi se zalažemo za EU koja će štititi svoje vrijednosti i pravni sustav prema unutra i prema van i odlučno se za njih boriti." "Njemačka kao najveća članica je svjesna svoje posebne odgovornosti i služit će u razumijevanju EU u njenoj cjelovitosti", a zatim je dodao:
"Te dvije rečenice iz koalicijskog sporazuma znače sljedeće, da će se Njemačka boriti za održavanje demokratskih vrijednosti, a to su između ostalog međunarodne konvencije koje je svaka članica EU potpisala, kao na primjer Konvencija o osnovnim ljudskim pravima, Konvencija prava na politički azil, Konvencija zaštita izbjeglica i brojne druge. I time će Njemačka kao najveća članica EU kako unutar EU tako i prema van aktivno podržavati i štititi."
Prema njegovim riječima, najbolji primjer za to je i prvi nastup ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock koja se jasno pozicionirala prema Kini po pitanju tih načela. "Što se pak tiče odnosa prema Hrvatskoj i regiji zapadnog Balkana za daljnji razvoj Hrvatske unutar EU i odnosa s EU, i ta će tema biti jače političko pitanje, uzimajući u obzir da se Hrvatska nalazi pred ulaskom u schengensku zonu. A što se tiče regije, bit će jasna korektura Merkeličine politike koja se zasnivala na principu stabilokracije, ubuduće će biti veće polaganje na temeljne vrijednosti zemalja zapadnog Balkana koje su na putu u EU, te uspostava i izgradnja demokratskih principa, vrijednosti i pravnog sustava", najavljuje Juratović.
Slično predviđanje dolazi i od dobro obaviještenog Bode Webera iz berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije, koji najveće promjene očekuje u politici prema Beogradu, gdje se može očekivati ozbiljno resetiranje pregovora Srbije i Kosova, ali i novi odnos Berlina prema Vučićevoj vlasti u Srbiji, s naglaskom na demokratskim principima i vrijednostima vladavine prava.
To je nešto što će pozdraviti svako dobronamjeran. Dugogodišnje gledanje kroz prste Vučićevom režimu i toleriranje duboko antidemokratskih procesa, kojima je od Srbije stvorio privatni feud, nespojivo je s demokratskim principima na kojima se temelji Europska unija. Baš kao što treba ispoštovati obećanja Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kosovu, i pomoći Crnoj Gori.
Za razliku od spomenutih zemalja, Hrvatska je u EU, i potpuno drukčijoj situaciji, ali očito je da će promjene u Berlinu imati posljedice i na Hrvatsku. Ali ne jedino oko priključenja schengenskom prostoru, kako se to uglavnom smatra, nego i prema odnosu Hrvatske i susjednih zemalja, a to je u prvom redu Bosna i Hercegovina.
Hrvatska ima pravo paziti da se u BiH ne krše kolektivna prava tamošnje hrvatske zajednice. Ali, i do sada Berlin i Bruxelles nisu blagonaklono gledali kako Zagreb podržava Dragana Čovića i tamošnji HDZ, koji su postali glavni saveznici secesionista Milorada Dodika.
Takva politika posebno neće dobiti podršku zelenih i socijaldemokrata u Scholzovu pobjedničkom timu. Što je, zapravo, dugoročno dobro, kada se uzme u obzir ko i što su Dodik i Čović.
