Iran je stekao novi izvor utjecaja nad globalnom ekonomijom i ne namjerava ga se odreći.
Teheran je pokazao da može efikasno blokirati najvažniji svjetski naftni prolaz koristeći relativno mali broj projektila i dronova. Njegov utjecaj nad Hormuški moreuz trajat će mnogo duže od samog sukoba, smatra više analitičara koji su govorili za CNN, bez obzira na to kakav eventualni sporazum postigne s Bijelom kućom.
Najnovija razmjena udara između Sjedinjene Američke Države i Iran sugerira da bi dogovor još mogao biti daleko. Ali čak i ako do njega dođe, stručnjaci smatraju da Iran vjerovatno neće izgubiti svoje novo energetsko oružje.
To ima značajne posljedice za globalnu ekonomiju, koja se već suočava s historijskim energetskim šokom. Prije rata, oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) prolazilo je kroz ovaj sada žestoko osporavani plovni put.
Napori da se smanji ovisnost o moreuzu – i o Bliskom istoku – vjerovatno će poboljšati energetsku sigurnost, ali uz određenu cijenu. Osim energije, dugotrajna neizvjesnost oko sigurnosti prolaza utjecat će i na druge proizvode, uključujući gnojiva, avionsko gorivo, helij i aluminij.
'Iran je pokazao da ima moć zatvoriti moreuz i održavati ga zatvorenim čak i pod intenzivnim američkim i izraelskim bombardiranjem', rekao je Gregory Brew, viši analitičar u konsultantskoj kući Eurasia Group.
'To je nešto što mu niko više ne može oduzeti. To je njihova nova nuklearna opcija.'
Naplata prolaska kroz Hormuz?
Nekoliko analitičara smatra da bi otvoreni Hormuški moreuz, čak i djelimično pod iranskom kontrolom, nanio manje štete globalnoj ekonomiji nego potpuno zatvoren prolaz.
Kompanija Kpler objavila je još u aprilu analizu o tome kako bi moreuz kojim zajednički upravljaju Iran i Oman mogao funkcionirati u praksi. Slične stavove iznijeli su i britanski akademici, što pokazuje da je ideja, iako kontroverzna, postala dio ozbiljnih rasprava.
Iran je, sa svoje strane, nastojao formalizirati svoju kontrolu nad prolazom uprkos američkim zahtjevima. Prošlog mjeseca osnovao je Persian Gulf Strait Authority radi nadzora novog sistema tranzita, koji uključuje provjere od strane iranskih vlasti i, u nekim slučajevima, naplatu naknada.
SAD su potom uvele sankcije toj instituciji i zabranile brodarskim kompanijama da sklapaju sporazume s Teheranom radi osiguravanja sigurnog prolaza kroz moreuz. Bijela kuća zaprijetila je i sekundarnim sankcijama kompanijama koje bi plaćale takve naknade.
Ipak, pojedini trgovci naftom i brodarske kompanije navodno su već postigli određene dogovore s Iranom kako bi osigurali nastavak isporuka na globalna tržišta, gdje se zalihe brzo smanjuju.
Cijene nafte i rizik
Alan Gelder iz istraživačke kuće Wood Mackenzie smatra da je najvažnije da promet kroz moreuz bude obnovljen u značajnim količinama kako bi se ublažio energetski šok.
S druge strane, ako Hormuški moreuz ostane zatvoren do kraja godine, cijena sirove nafte Brent mogla bi se približiti 200 dolara po barelu, što bi energetski šok pretvorilo u globalnu ekonomsku krizu.
Gelder procjenjuje da bi naknada od dva miliona dolara po tankeru povećala cijenu nafte za otprilike jedan dolar po barelu.
Međutim, energetska konsultantska kuća Rystad Energy smatra da bi geopolitička premija mogla biti znatno veća – između 10 i 20 dolara po barelu.
'Uvjereni smo da će Iran zadržati određeni oblik utjecaja nad Hormuškim moreuzom i ubuduće', rekao je Jorge Leon iz Rystada.
'Nećemo se vratiti na cijene nafte od 60 dolara po barelu, kakve smo imali početkom godine, čak ni 2027.'
Alternative Hormuškom moreuzu
Bez obzira na to hoće li Iran institucionalizirati svoju kontrolu nad prolazom, sumnje u dugoročnu sigurnost ove pomorske rute ostat će prisutne.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati već su preusmjerili dio izvoza nafte kroz alternativne naftovode. UAE rade i na izgradnji dodatnog cjevovoda koji bi zaobišao Hormuški moreuz.
Za druge zemlje regije, poput Kuvajt, Katar i Bahrein, alternative su znatno složenije i skuplje.
Izgradnja novih cjevovoda podrazumijeva velike infrastrukturne projekte, često preko državnih granica, što ih čini skupim, složenim i dugotrajnim.
Osim toga, ni nova energetska infrastruktura ne bi bila imuna na iranske projektile i dronove, upozoravaju stručnjaci.
Energetska sigurnost u fokusu
Kriza oko Hormuškog moreuza dodatno je usmjerila pažnju svijeta na pitanje energetske sigurnosti, nakon što je globalno tržište već bilo uzdrmano energetskom krizom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine.
Napori za diverzifikaciju energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o Perzijskom zaljevu vjerovatno će dovesti do većih ulaganja u druge proizvođače nafte, poput zemalja Latinske Amerike, kao i u elektrifikaciju i obnovljive izvore energije.
Ipak, naftom bogati Bliski istok ostat će ključan za svjetsko snabdijevanje energijom još dugo vremena, što iranski utjecaj nad Hormuškim moreuzom čini posebno značajnim.
'Globalna ekonomija morat će prihvatiti tu realnost. To ima ogroman značaj i sugerira da će sigurnost Hormuškog moreuza i Perzijskog zaljeva u velikoj mjeri zavisiti od poteza i odluka Irana', zaključio je Brew, piše CNN.