Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je utvrdio da su ključni dijelovi Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća Grada Mostara neustavni jer sistemski diskriminiraju vijećnike i građane iz reda Ostalih, saznaje Raport.
Postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH pokrenuo je zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović, koji je na inicijativu vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara iz reda Ostalih podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi ova dva akta.
Ostali eliminirani iz utrke za ključne pozicije
U službenom zahtjevu predočen je poražavajući podatak da u posljednja tri izborna ciklusa, zbog spornih pravila, niti na jednu od pet najvažnijih funkcija u Mostaru nije mogao biti izabran vijećnik iz reda Ostalih.
Ovakva dugogodišnja praksa u direktnoj je suprotnosti s popisom stanovništva iz 1991. godine, koji služi kao ustavni temelj za formiranje vlasti sve dok se Aneks 7 Dejtonskog sporazuma u potpunosti ne provede.
Prema tom popisu, u Mostaru je živjelo 34,8 posto Bošnjaka, 33,9 posto Hrvata, 18,8 posto Srba, dok su Ostali činili čak 12,5 posto ukupnog stanovništva.
Uprkos značajnom postotku, ova grupa građana bila je potpuno izbačena iz svih raspodjela vodećih pozicija u Gradu Mostaru.
Sud je primijetio apsurd prema kojem član 26. Statuta Grada Mostara formalno omogućava da svi vijećnici predlažu kandidate, ali sporni član 25. stav 2. odmah poništava to pravo jer propisuje da se tri rukovodeće pozicije u Gradskom vijeću moraju raspodijeliti isključivo između tri različita konstitutivna naroda. Na taj način, prijedlozi kandidata iz reda Ostalih u startu se potpuno obesmišljavaju i eliminiraju iz konačnog izbora, jer je Statut te funkcije unaprijed 'zaključao' samo za Bošnjake, Hrvate i Srbe.
Identična situacija diskriminacije utvrđena je i kod funkcije glavnog savjetnika Grada Mostara, gdje član 51. propisuje da njega imenuje gradonačelnik nakon konsultacija s klubom konstitutivnog naroda kojem predloženi kandidat pripada, čime su vijećnici iz reda Ostalih potpuno izostavljeni iz procesa odlučivanja.
Gradsko vijeće mora uskladiti dokumente s Ustavom FBiH
Sud je kao neustavne i diskriminatorne označio i odredbe Poslovnika u članu 23., članu 24. i članu 29. koji nalažu da predsjednik Vijeća ne može biti iz istog naroda kao gradonačelnik, a ako se to dogodi mora podnijeti ostavku, bez ikakvog spominjanja Ostalih.
Isti princip ekskluzivnosti tri naroda primjenjivao se i na član 47. Poslovnika pri izboru predsjednika i zamjenika predsjednika radnih tijela, odnosno odbora i komisija Gradskog vijeća, gdje se u obzir uzimala samo srazmjerna zastupljenost konstitutivnih naroda.
Ustavni sud FBiH se u svom obrazloženju pozvao na Amandmane na Ustav koji nalažu da konstitutivni narodi i oni iz reda Ostalih moraju biti proporcionalno zastupljeni u svim javnim organima vlasti , uključujući i gradske uprave.Odluka Ustavnog suda Federacije BiH, konačna je i obvezujuća.
Nakon ove pravno obvezujuće presude, prva i glavna institucija koja mora hitno reagirati je Gradsko vijeće Grada Mostara, koje ima zakonsku obvezu provesti odluku Ustavnog suda FBiH.
Ovaj pravni epilog po zahtjevu Vojina Mijatovića, zamjenika premijera FBiH ponovo je skrenuo pažnju na Statut Grada Mostara, koji je ranije bio glavni razlog neodržavanja lokalnih izbora u ovom gradu punih 12 godina. Nova presuda konačno prisiljava Mostar da svoja vrata otvori i za ravnopravno političko djelovanje svih svojih građana.