Autori procjenjuju da bi povećanje prosječnog unosa mlijeka na 180 grama dnevno tokom deset godina moglo smanjiti ukupni rizik od moždanog udara za oko sedam posto, a u pojedinim dobnim i spolnim grupama i do 10,6 posto.
Važna napomena: riječ je o simulacijskom modelu zasnovanom na postojećim populacijskim podacima, a ne o kliničkom istraživanju u kojem su ispitanici zaista počeli piti više mlijeka.
Istraživanje japanskih naučnika, objavljeno u časopisu Nutrients, bavilo se odraslima u dobi od 30 do 79 godina. Polazna ideja bila je jednostavna: šta bi se dogodilo kada bi prosječan dnevni unos mlijeka porastao na 180 grama, otprilike koliko stane u jednu prosječnu čašu i koliko odgovara preporučenom dnevnom unosu mliječnih proizvoda u Japanu. Model je uporedio trenutne prehrambene navike s dva scenarija, jednim u kojem bi se unos odmah povećao na ciljanu razinu i drugim u kojem bi rast bio postepen tokom deset godina.
U scenariju brzog povećanja unosa autori procjenjuju da bi se broj moždanih udara i smrtnih ishoda povezanih s njima smanjio za sedam posto, dok bi troškovi zdravstvenog sistema povezani s moždanim udarom pali za 5,1 posto. U postepenom scenariju pad bi bio manji, 3,2 posto, ali i dalje značajan. U raspravi autori navode da bi, ovisno o spolu i dobi, smanjenje rizika moglo iznositi od 2,1 do 10,6 posto.
Ako bi trenutne razine unosa ostale nepromijenjene, model procjenjuje da bi Japan u narednih deset godina mogao zabilježiti 1.759.971 moždani udar i 267.544 smrtna ishoda povezana s tom bolešću. U scenariju u kojem bi unos mlijeka odmah porastao na 180 grama dnevno moglo bi se spriječiti 123.618 moždanih udara i 18.721 smrtni slučaj. U postepenom scenariju brojke su manje, ali i dalje značajne: 56.480 spriječenih moždanih udara i 8.557 manje smrti.
Zašto je mlijeko u fokusu
Autori pretpostavljaju da je mogući zaštitni učinak povezan s nutritivnim sastavom mlijeka. U radu navode da je riječ o „nutritivno gustoj namirnici“ koja osigurava više mikronutrijenata važnih za rizik od moždanog udara, prije svega kalcij, kalij i magnezij. Posebno ističu da je mlijeko glavni prehrambeni izvor kalcija u Japanu te da je prosječan unos među japanskim odraslima i dalje relativno nizak, oko 61,8 grama dnevno.
Važno je naglasiti da istraživači nisu pratili stvarne pacijente koji su povećali unos mlijeka, nego su izradili desetogodišnji Markovljev simulacijski model na osnovu javno dostupnih baza podataka i ranijih naučnih radova. U model su uključeni podaci o učestalosti moždanog udara, smrtnosti, ponovnim pojavama bolesti, relativnom riziku povezanom s unosom mlijeka i troškovima zdravstvenog sistema. Drugim riječima, studija procjenjuje mogući učinak na nivou populacije, ali ne dokazuje direktnu uzročno-posljedičnu vezu.
Studija također nije pravila razliku između vrsta mlijeka. Posmatrano je mlijeko općenito, bez razdvajanja na punomasno i nemasne varijante. To je važan detalj jer službene britanske prehrambene smjernice i NHS za odrasle i stariju djecu i dalje preporučuju mlijeko s manje masnoće kako bi se smanjio unos zasićenih masti, uz zadržavanje nutritivnih koristi. Ni ranija istraživanja nisu potpuno usaglašena: neki pregledi bilježe neutralne ili blago pozitivne veze, dok noviji radovi upozoravaju da nema dovoljno čvrstih dokaza za jasnu razliku između punomasnog i nemasnog mlijeka kada je riječ o kardiovaskularnim ishodima.
Potrošnja opada, a rasprava traje
Rezultati dolaze u trenutku kada potrošnja tekućeg mlijeka u Ujedinjenom Kraljevstvu opada već desetljećima. Prema analizi AHDB-a, prosječna potrošnja po stanovniku pala je sa 140 litara godišnje 1974. na 70 litara 2018., a dodatno je smanjena za 19 posto između 2015. i 2023. Rast biljnih alternativa također doprinosi tom trendu.
To ne znači da je mlijeko jedini izbor niti da odgovara svima, ali ukazuje na to da smanjenje mliječnih proizvoda bez kvalitetne zamjene može utjecati na unos važnih hranjivih tvari. NHS navodi da i nezaslađene biljne alternative obogaćene kalcijem mogu biti dio ove prehrambene grupe, ali British Dietetic Association upozorava da nisu sve obogaćene jodom, pa je važno pažljivo čitati deklaracije.
Mlijeko se često opisuje kao nutritivno bogata namirnica jer u relativno maloj porciji sadrži više važnih nutrijenata. NHS navodi da su mlijeko i mliječni proizvodi dobar izvor proteina i kalcija, važnih za kosti i zube, dok British Nutrition Foundation ističe da sadrže i vitamine B skupine te jod. Jod je važan za proizvodnju hormona štitnjače, koji utiču na metabolizam i funkciju ćelija, dok nedostatak vitamina B12 može negativno utjecati na živčani sistem i stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Za sada, najrealniji zaključak je da nova japanska studija otvara zanimljivo pitanje o ulozi mlijeka u prevenciji moždanog udara, ali ne daje konačan odgovor. Pokazuje potencijalni javnozdravstveni učinak na nivou populacije, no za čvršće zaključke potrebna su dodatna istraživanja koja bi pratila stvarne prehrambene navike i razlikovala vrste mlijeka.