Lakunarni moždani udar može nastati zbog oštećenja malih krvnih sudova u mozgu, a ne isključivo zbog masnih naslaga u većim arterijama, kako se decenijama smatralo. Ovo otkriće otvara nova pitanja o uzrocima i liječenju jednog od najčešćih oblika moždanog udara.
Istraživanje objavljeno u časopisu Circulation sugeriše da su masne naslage u arterijama vjerovatno manje povezane s lakunarnim moždanim udarom nego što se ranije vjerovalo. Umjesto toga, naučnici su pronašli snažnu vezu između ovog tipa moždanog udara i proširenja i promjena malih arterija unutar mozga.
Ovi nalazi bi mogli objasniti zašto standardni lijekovi, poput aspirina i drugih antitrombocitnih terapija, nisu uvijek efikasni u prevenciji ovog tipa udara.
Studija je obuhvatila 229 pacijenata koji su imali lakunarni ili drugi blagi moždani udar. Analizom MRI snimaka i praćenjem tokom godinu dana, istraživači su upoređivali stanje krvnih sudova i promjene u mozgu.
Rezultati nisu pokazali vezu između suženja velikih arterija i lakunarnog udara. Međutim, proširenje i deformacije malih arterija bile su snažno povezane s većim rizikom.
Osobe sa takvim promjenama imale su više nego četiri puta veći rizik od lakunarnog moždanog udara, kao i brže napredovanje oštećenja mozga i pojavu tzv. “tihih” moždanih udara koji se mogu javiti bez očiglednih simptoma.
Ovi rezultati već utječu na razvoj novih terapija koje ciljaju upravo male krvne sudove u mozgu, uključujući klinička ispitivanja lijekova poput cilostazola i izosorbid mononitrata.
Stručnjaci ističu da bi razumijevanje ove razlike moglo biti ključno za efikasnije liječenje i prevenciju posljedica moždanog udara, uključujući kognitivni pad i demenciju.