Oksfordski naučnici objavili su otkriće visoko virulentne varijante HIV-a koja se skrivala desetljećima u Nizozemskoj i koja izaziva brže propadanje imunog sistema.
Njihova analiza, objavljena u četvrtak u časopisu Science, pokazala je da su pacijenti zaraženi "VB varijantom" imali u krvi 3.5 do 5.5 puta višu razinu virusa od osoba zaraženih drugim varijantama, kao i brzo propadanje imunog sistema.
No, smatraju da nema razloga za zabrinutost zbog toga što danas postoje djelotvorni moderni lijekovi.
Studija je pokazala da su, nakon početka liječenja, osobe s varijantom VB imale sličan oporavak imunog sistema i preživljavanje kao osobe s drugim varijantama HIV-a.
"Nema razloga za uzbunu zbog ove nove varijante virusa", rekao je epidemiolog iz Oxforda Chris Wymant, voditelj studije, za AFP.
Rana detekcija zaraze i liječenje presudni
Varijanta se vjerovatno pojavila krajem 1980-ih i početkom 1990-ih u Nizozemskoj, prema naučnicima, ali se počela povlačiti oko 2010.
Budući da moderno liječenje djeluje na tu varijantu naučnici smatraju da široko rasprostranjeno liječenje HIV-a u Nizozemskoj nije pridonijelo evoluciji virusa.
Ističu da su rana detekcija zaraze i liječenje presudni.
"Naši nalazi naglašavaju važnost preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da pojedinci izloženi riziku zaraze HIV-om imaju pristup redovnom testiranju kako bi se omogućila rana dijagnoza, nakon čega odmah slijedi liječenje", rekao je koautor studije Christophe Fraser s Oxforda.
Virusi mogu evoluirati kako bi postali virulentniji
Istraživanje je također potvrdilo teoriju da virusi mogu evoluirati kako bi postali virulentniji, što je raširena hipoteza za koju nije pronađeno mnogo potvrde u stvarnom svijetu.
Delta varijanta novog koronavirusa bila je jedan takav nedavni primjer.
Otkriće varijante HIV-a bi stoga trebalo biti upozorenje da nikada ne bismo smjeli biti previše samouvjereni u vezi s tvrdnjom da će virusi evoluirati samo da bi postali blaži“, rekao je Wymant AFP-u.
Tim je ukupno pronašao 109 osoba zaraženih varijantom VB, od kojih samo četiri žive izvan Nizozemske, ali još uvijek u zapadnoj Europi.
500 mutacija
Virus HIV-a stalno se razvija, toliko da svaka zaražena osoba ima malo drugačiju verziju. VB varijanta ima preko 500 mutacija.
"Pronalaženje nove varijante je normalno, ali pronalaženje nove varijante s neuobičajenim svojstvima nije - posebno one s povećanom virulentnošću'', objasnio je Wyman.
Naučni tim prvo je identificirao varijantu VB u 17 HIV pozitivnih pojedinaca analizirajući podatke iz projekta BEEHIVE, inicijative za prikupljanje podataka i analizu u Europi i Ugandi.
Budući da je 15 od 17 iz Nizozemske, proučili su podatke 6700 HIV pozitivnih Nizozemaca, identificirajući još 92 s tom varijantom.
Prvo pojavljivanje varijante VB pronađeno je kod osobe kojoj je zaraza dijagnosticirana 1992., a imala je ranu verziju varijante, dok je najstarije otkriće kod osobe zaražene 2014.
Drugi naučnici od tada su pronašli nove osobe s tom varijantom kod kojih je zaraza dijagnosticirana nakon 2014.
Liječnici obično mjere pogoršanje imunog sistema, izazvano zarazom HIV-om, praćenjem pada CD4 T-stanica, koje su meta virusa HIV-a i ključne su za zaštitu od zaraze.
Kod pacijenata inficiranih varijantom VB smanjenje broja CD4 dogodilo se "dvaput brže u usporedbi s drugim varijantama, što ih je izložilo riziku razvoja simptoma AIDS-a mnogo brže“, rekli su naučnici.
Osim povećanog utjecaja na imuni sistem, tim je također utvrdio da je varijanta VB zaraznija.
Do tog su zaključka došli nakon usporedbe različitih verzija varijante VB dobivenih od zaraženih pacijenata.
Činjenica da su te verzije bile toliko slične sugerira da je virus brzo prešao s jedne osobe na drugu - prije nego što je mogao nakupiti mnogo mutacija.
Presudno je rano dijagnosticirati i liječiti
"Budući da varijanta VB prouzrokuje brži pad snage imunog sistema, tim je važnije što prije dijagnosticirati i započeti liječenje", navodi se u priopćenju naučnog tima.
"To smanjuje vrijeme koje HIV ima na raspolaganju da oštetiti imuni sistem i ugrozi njihovo zdravlje'', dodao je Fraser.
Fraser je glavni istraživač projekta BEEHIVE, koji je pokrenut 2014. kako bi prikupio podatke o tome kako mutacije HIV virusa utječu na težinu bolesti.
Prethodno se smatralo da se te razlike uglavnom odnose na snagu imunog sistema pacijenata.
Naučnici su rekli da ne mogu identificirati koja je genetska mutacija u VB varijanti uzrokovala njezinu virulenciju, ali se nadaju da će buduće studije to moći.
