Među obećanjima datim u koalicionom sporazumu na 177 stranica, koje su u srijedu objavili Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Slobodne demokrate (FDP, liberali) je i radikalna promjena njemačkih zakona o državljanstvu i migracijama. „Želimo novi početak u politici migracija i integracije, onako kako to treba da bude u modernoj useljeničkoj zemlji", navodi se u tekstu.
Zbog restriktivnih pravila o dvojnom državljanstvu, Njemačka ima jednu od najnižih stopa dvojnog državljanstva u Evropi, piše Deutsche Welle.
Konkretno, sporazum obećava da će dozvoliti dvojno državljanstvo za migrante u Njemačkoj, što je trenutno obično dozvoljeno samo građanima EU i Švajcarske, kao i da će ubrzati i pojednostaviti zahtjeve za azil i boravišne dozvole.
„Kao koalicija, hoćemo da podvučemo crtu pod restriktivnu politiku azila proteklih godina i da zapravo obezbijedimo da ljudi koji ovdje žive za stalno i koji će ovdje ostati, dobiju priliku da učvrste svoj boravišni status, da uđu na tržište rada, da imaju pristup jeziku, i to neselektivno", rekla je za DW poslanica Zelenih Luize Amtsberg i naglasila: „To su sve ključne stvari koje su relevantne za modernu useljeničku zemlju i nude promjenu paradigme."
Međutim, Ralf Brinkhaus, šef poslaničke grupe Demohrišćana (CDU/CSU) koji su sada u opoziciji, kaže: „Mi sigurno ne bismo imali takvu brutalnu otvorenost u oblasti migracija, tako da smo prilično zabrinuti da će to biti faktor privlačenja za dosta ilegalnih migracija." Brinkahus je ujedno izrazio i zabrinutost da će ljudima „koji su došli u Njemačku bez pravnog osnova, poslije određenog vremena biti dozvoljeno da ostanu – mislim da je to veoma pogrešno."
Međutim, ranije ove godine, ministri za integraciju iz 16 njemačkih pokrajina pozvali su saveznu vladu da ublaži pravila o državljanstvu. U apelu većine, Njemačka konferencija ministara za integraciju (IntMK), koja je pokrenuta 2007. radi koordinacije pokrajinskih i saveznog pristupa temi imigracije, snažno se založila za zakonske promjene u skladu sa obećanjima nove koalicije.
Najviše će profitirati turski državljani
Turci su jedna od grupa na koju će najviše uticati novi prijedlog o dvojnom državljanstvu, kao i pojednostavljeni proces imigracije: u Njemačkoj ima oko tri miliona Turaka ili ljudi turskog porijekla, koji su mahom stizali u talasima od 60-ih godina. Ali zbog važećih njemačkih zakona, manje od deset odsto te populacije ima dvojno državljanstvo, a prema studiji Centra za američki progres, 55 odsto ih ima samo tursko državljanstvo.
„Glavni razlog zbog kojeg Turci izbjegavaju njemačko državljanstvo je zahtjev da se odreknu turskog državljanstva. To je bilo mnogo raširenije kod starijih generacija, jer je emocionalna veza sa Turskom bila mnogo jača", kaže za DW Gilaj Tirkmen, sociološkinja u Centru za društvene nauke u Berlinu.
„Ova promjena će definitivno dovesti do povećanja broja zahtjeva za državljanstvo među turskim stanovništvom, kao što smo vidjeli i 2000. godine nakon što je proces naturalizacije pojednostavljen." Tirkmen pritom misli na period kada su SPD i Zeleni takođe bili na vlasti, tada bez FDP
Poslanica Zelenih Amtsberg krivi Demohrišćane za činjenicu da mnogi koji žive u Njemačkoj nemaju regulisan status: „Pogledajte na primjer avganistanske izbjeglice u Njemačkoj, od kojih mnogi nisu imali priliku da obezbijede svoj boravišni status, iako je bilo predvidljivo, a poslije određenog vremena i jasno, da će oni ovde trajno ostati."
Nada za ljude sa „Duldungom"
U sporazumu se pominje i brži put do stalnog boravka za mlade ljude koji su pokazali da su „integrisani" u Njemačkoj. Taj ubrzani proces dobijanja regularne boravišne dozvole bi mogao biti važan za ljude koji su trenutno u Njemačkoj na osnovu „tolerisanog boravka" (tzv. „Duldung"), što znači da bi u principu trebalo da budu deportovani, ali to nije izvodljivo, iz različitih razloga.
„Zbog ograničenja poslednjih godina, oko 200.000 ljudi živi sa statusom tolerisanog boravka, a koalicioni sporazum na sto stavlja neke dobre ideje kako da više tih ljudi reguliše status u Njemačkoj. Na primjer, snižavanjem praga za zahtjev za boravak", objasnila je za DW Vibke Judit, savjetnica njemačke organizacije „Pro Azil". Ona smatra da će predložene promjene „mnogo olakšati život ljudima koji su već u Njemačkoj."
Za nove izbjeglice sve po starom?
Ali, kako kaže Judit, „naša najveća kritika je što koalicioni sporazum ne uspjeva da promijeni sistem prijema novih." Prema tom sistemu, nove izbjeglice i oni bez pravnog statusa koji stignu u Njemačku, dužni su da provode vrijeme u nekom prihvatnom centru.
„Poslednjih godina je maksimalno vrijeme provedeno tamo poraslo na 18 mjeseci", objasnila je Judit. „Ti centri su mjesta mnogih žarišta korona-virusa. Prilično smo zabrinuti da negativno utiču na procese azila."
„Zaista smo razočarani što koalicioni sporazum ne skraćuje vrijeme koje ljudi provode u prvim prihvatnim centrima", dodala je ona, napominjući da bi to moglo biti na planu kasnije.
Judit je takođe istakla da se ništa ne pominje u vezi sa sadašnjim sistemom deportacije, prema kojem se bolesni i traumatizovani ljudi mogu nasilno izbaciti iz Njemačke.
Ali, s druge strane, spajanje porodica za izbjeglice će postati lakše. Trenutno su inače, dijelom zbog pandemije, nagomilani zahtjevi onih koji pokušavaju da stignu u Njemačku da bi bili sa svojim najbližima.
Mnogima, a posebno pogođenima, čini se da su te promjene morale da se dogode odavno. Ipak, ovaj koalicioni sporazum još nije obavezujući, niti su uz sva obećanja navedeni vremenski rokovi. U svakom slučaju, s obzirom na sve internacionalniji profil Njemačke, ta pitanja ostaju od vitalnog značaja. Sociološkinja Gilaj Tirkmen kaće: „Smatra se da više od četvrtine ljudi u Njemačkoj ima migrantsko porijeklo, tako da mislim da je definitivno vrijeme za ove promjene."
