Sjedinjene Američke Države uvele su nove carine za 60 najvećih trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Velika Britanija i Kina. Ovim potezom administracija predsjednika Donalda Trumpa dodatno je zaoštrila trgovinski rat koji je ponovo pokrenut nakon njegovog povratka u Bijelu kuću.
Nove carinske stope iznose od 10 do 12,5 posto i primjenjuju se na gotovo cjelokupan američki uvoz iz pogođenih država, prenosi BBC.
Washington tvrdi da su mjere uvedene zato što ključni trgovinski partneri nisu učinili dovoljno kako bi spriječili prisilni rad u svojim lancima snabdijevanja. Pojedini stručnjaci, međutim, smatraju da je Trumpova administracija samo pronašla novo pravno opravdanje za nastavak carinske politike.
Obuhvaćeno čak 99,4 posto američkog uvoza
Iz Ureda američkog trgovinskog predstavnika saopćeno je da su novim nametima obuhvaćeni partneri iz kojih dolazi čak 99,4 posto ukupnog američkog uvoza.
Carinske stope od 10 do 12,5 posto zamijenile su gotovo identične privremene namete čije je važenje isteklo u petak.
„Današnja odluka počet će ispravljati ono što istovremeno predstavlja kršenje ljudskih prava i trgovinsku praksu koja narušava tržište, kako bi se unaprijedio položaj radnika širom svijeta“, izjavio je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.
Nove carine Bijela kuća predložila je prošlog mjeseca, uz obrazloženje da trgovinski partneri ne poduzimaju dovoljno snažne mjere protiv uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom.
Stručnjakinja tvrdi da je razlog potpuno drugačiji
Američka stručnjakinja za trgovinu Caroline Freund smatra da nove mjere nemaju mnogo veze s borbom protiv prisilnog rada.
„Mislim da su tražili pravni razlog za uvođenje carina kako bi ih mogli zadržati. Njihovi ciljevi, što su jasno rekli i Greer i Trump, odnose se na trgovinski deficit i američku proizvodnju. Ne radi se o prisilnom radu“, kazala je Freund za BBC.
Početkom godine Vrhovni sud SAD-a poništio je veliki broj Trumpovih globalnih carina, zaključivši da su nezakonito uvedene korištenjem predsjednikovih vanrednih ovlasti.
Bijela kuća je nakon te odluke počela tražiti druge pravne načine za nastavak gotovo globalnog carinskog režima.
Stručnjakinja za trgovinsku politiku Deborah Elms iz fondacije Hinrich ocijenila je da nove mjere pokazuju odlučnost Trumpove administracije da nastavi svoju carinsku strategiju.
Prema njenim riječima, pogođenim državama bit će izuzetno teško dokazati da imaju dovoljno efikasne mehanizme za sprečavanje uvoza proizvoda povezanih s prisilnim radom.
Cijenu bi mogli platiti građani i kompanije
Wendy Cutler iz Instituta za politiku Azijskog društva upozorila je da će nove carine vjerovatno povećati troškove poslovanja kompanija, ali i cijene koje plaćaju američki potrošači.
Posljedice bi mogle biti ublažene velikim brojem proizvoda izuzetih iz novih mjera. Ipak, Cutler očekuje da će pogođene države pokušati smanjiti ekonomsku zavisnost od američkog tržišta sklapanjem trgovinskih sporazuma s drugim zemljama.
To bi dugoročno moglo promijeniti globalne trgovinske tokove i oslabiti položaj SAD-a kao glavnog tržišta za brojne izvoznike.
Velika Britanija izgubila prednost nad EU
Predsjednik Britanske privredne komore William Bain upozorio je da je Velika Britanija novim carinama izgubila dotadašnju prednost u odnosu na Evropsku uniju.
Objasnio je da EU ima sveobuhvatni sporazum kojim je carinska stopa na njenu robu ograničena na deset posto. Velika Britanija, s druge strane, plaća univerzalnu carinu od deset posto, na koju se mogu dodati i postojeći nameti za pojedinačne proizvode.
„U poslovnoj zajednici će se jutros pojaviti zabrinutost zbog toga šta Velika Britanija treba učiniti kako bi dobila isti tretman koji je dobila Evropska unija“, rekao je Bain.
Direktor britanske trgovinske politike pri Evropskom centru za međunarodnu političku ekonomiju David Henig također je ocijenio da je London došao u nepovoljniji položaj.
„Malo smo nazadovali, ali ovo je predsjednik Trump, tako da se sve može promijeniti sutra ili prekosutra“, kazao je Henig.
Britanska vlada tvrdi da se carinska stopa s kojom se kompanije suočavaju nije promijenila. Naglasila je i da ozbiljno pristupa suzbijanju prisilnog rada kako britanske kompanije ne bi bile uključene u takve lance snabdijevanja.
Brazil, Japan i Australija odgovorili Washingtonu
Brojne zemlje kritizirale su odluku američke administracije. Brazilska vlada carinsku stopu od 12,5 posto nazvala je neopravdanom.
Japan je izrazio žaljenje zbog novih mjera, dok ih je australski ministar trgovine Don Farrell ocijenio potpuno neopravdanim.
Kina je ranije saopćila da se protivi svakom obliku jednostranog uvođenja carina, istovremeno odbacujući optužbe o prisilnom radu.
„U Kini ne postoji takozvani prisilni rad i protivimo se korištenju te teme kao izgovora za političku manipulaciju“, izjavila je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.
Međunarodne organizacije za ljudska prava, međutim, tvrde da se prisilni rad koristi u Kini, posebno među pripadnicima muslimanskih etničkih manjina u regiji Xinjiang.
Trump ne odustaje od svoje ključne politike
Trump godinama tvrdi da carine štite američke radnike, jačaju domaću industriju i doprinose rastu ekonomije SAD-a.
U aprilu 2025. godine, na dan koji je nazvao „Danom oslobođenja“, uveo je carine do 50 posto brojnim trgovinskim partnerima. Kao razlog je naveo potrebu da se odgovori na, kako je tvrdio, nepravedan tretman Sjedinjenih Američkih Država.
Vrhovni sud je u februaru poništio te carine, zaključivši da je Trump prekoračio ovlasti. Odluka je otvorila mogućnost povrata desetina milijardi dolara naplaćenih nameta.
Bijela kuća je potom počela koristiti druga zakonska rješenja, među kojima je bila i privremena carinska stopa od deset posto. Washington je u međuvremenu uveo i posebne namete državama poput Brazila i Kanade.
Carinski obračun SAD-a i Kine trenutno je privremeno zaustavljen, dok Trump carine koristi i za pritisak na pojedine zemlje u pitanjima koja nisu direktno povezana s trgovinom.
Novi nameti možda nisu posljednji. Američka administracija trenutno istražuje još 16 država zbog navodnog prekomjernog proizvodnog kapaciteta, a one čine najveći dio ukupnog američkog uvoza.