Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Ukrajina dogovorile su sigurnosne garancije po uzoru na NATO, s ciljem da se spriječi novi ruski napad i onemogući Vladimiru Putinu da ponovo krene u rat protiv Kijeva.
Iako detalji dogovora još nisu zvanično objavljeni, američki zvaničnici su paket mjera opisali kao garancije „platinastog standarda“, nakon, kako navode, uspješnih dvodnevnih pregovora održanih u Berlinu.
Prema informacijama diplomatskih izvora, Washington želi da sporazum ratificira američki Senat, čime bi on postao pravno obavezujući – slično bilateralnim sigurnosnim sporazumima koje SAD imaju s Japanom i Južnom Korejom.
Bez američkih vojnika, ali uz moćno oružje
Za razliku od klasičnih NATO aranžmana, sporazum ne podrazumijeva slanje američkih kopnenih snaga u Ukrajinu. Umjesto toga, predviđa se uspostavljanje američki vođene misije koja bi nadzirala eventualni prekid vatre i posredovala u rješavanju sporova, s ciljem sprječavanja eskalacije sukoba.
Ukoliko bi Rusija prekršila primirje i ponovo napala Ukrajinu, SAD bi morale odlučiti hoće li odgovoriti vojnom silom. Prema procjenama diplomatskih izvora, najvjerovatniji odgovor bio bi zračni udar.
Plan predviđa da se američki borbeni avioni F-35, krstareće rakete Tomahawk ili slični sistemi, raspoređeni unutar teritorije NATO-a, koriste za protivnapade na ruske ciljeve u slučaju kršenja sporazuma.
Teoretski, američke snage mogle bi izvoditi i dubinske udare preko granice na rusku vojnu infrastrukturu koja bi podržavala novu invaziju, iako se preventivni napadi smatraju malo vjerovatnim zbog rizika od šire eskalacije.
Evropa preuzima teren, SAD stoje u pozadini
Američka vojna sila trebala bi biti „krajnja garancija“, dok bi glavni teret sigurnosti na terenu nosile evropske zemlje.
Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je raspoređivanje multinacionalnih snaga koje bi imale zadatak obučavati poslijeratnu ukrajinsku vojsku, nadzirati zračni prostor i osiguravati ključne pomorske rute u Crnom moru.
U zajedničkoj izjavi, koju je u ponedjeljak potpisalo više od deset evropskih lidera, navodi se da bi te snage pomagale u obnovi ukrajinskih oružanih snaga, zaštiti neba i sigurnosti plovidbe, uključujući i djelovanje unutar same Ukrajine.
Evropski izvori priznaju da bi kopnene snage mogle imati i ulogu „okidača“ – faktora koji bi usporio eventualnu rusku ofanzivu dok ne stignu pojačanja. Ipak, još nije postignut dogovor o pravilima angažmana u slučaju direktnog kontakta s ruskim snagama.
Ukrajina insistirala na američkoj ulozi
Iako je evropska ponuda bila na stolu mjesecima, Kijev je insistirao na jasnoj i konkretnoj ulozi Sjedinjenih Država u sigurnosnim garancijama. U posljednjem prijedlogu, američki predsjednik Donald Trump je, prema diplomatskim izvorima, dao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom ono što je tražio.
Garancije uključuju i obnovu te jačanje ukrajinske vojske u tzv. „čeličnog dikobraza“ – vojnu silu koja bi bila preskupa i previše rizična meta za buduće agresore.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da je Ukrajina „prva linija odbrane“ Evrope, naglašavajući da njene oružane snage moraju ostati dovoljno snažne da se odupru svakoj budućoj ruskoj agresiji.
Sumnje da će Putin pristati
Iako su sigurnosne garancije dočekane s odobravanjem u Kijevu i evropskim prijestolnicama, raste skepsa da će ruski predsjednik Vladimir Putin pristati na takav sporazum.
Rusija već godinama tvrdi da je rat pokrenut zbog širenja NATO-a, a sada se suočava s aranžmanom koji, iako formalno ne uključuje članstvo Ukrajine u NATO, nudi gotovo iste sigurnosne efekte.
Za Evropu i SAD ostaje ključno pitanje: šta će se dogoditi ako Putin odbije mirovni sporazum?
Zelenski je poručio da bi u tom slučaju bilo logično očekivati dodatne sankcije i još snažniju vojnu podršku Ukrajini, zaključivši da su ponuđene garancije suštinski gotovo iste kao i NATO zaštita – samo bez formalnog članstva.