Budući njemački kancelar nije čekao konačne rezultate izbora u svojoj zemlji u nedjelju kako bi najavio novu eru u Evropi.
Proglasivši da su SAD ravnodušne prema sudbini ovog kontinenta, Friedrich Merz je doveo u pitanje budućnost NATO-a i zahtijevao da Evropa ojača vlastitu odbranu. Brzo.
Ovakav ton bliskog američkog saveznika - i Friedricha Merza koji je poznat kao strastveni atlantist - bio bi nezamisliv čak i prije nekoliko mjeseci.
To je seizmički pomak. To se može čitati kao hiperbola, ali ono što sada doživljavamo u smislu transatlantskih odnosa je bez presedana u 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, piše BBC.
Velike evropske sile bile su do srži šokirane Trumpovom administracijom, što sugerira da bi mogla opozvati sigurnosne garancije Evropi koja su na snazi od 1945. godine.
"Nikada ne bih pomislio da ću ovako nešto morati reći u TV emisiji, ali nakon prošlosedmičnih izjava Donalda Trumpa… jasno je da ovu vladu nije previše briga za sudbinu Evrope", rekao je Friedrich Merz tokom postizborne debate u nedjelju.
"Moj apsolutni prioritet bit će ojačati Evropu što je brže moguće kako bismo, korak po korak, doista mogli postići neovisnost od SAD-a", dodao je.
Merz je nagovijestio da je pothvat toliko hitan da nije siguran hoće li čelnici transatlantskog saveza koji će se okupiti na summitu u lipnju "i dalje razgovarati o NATO-u u sadašnjem obliku ili ćemo morati uspostaviti neovisnu europsku obrambenu sposobnost mnogo brže".
Značajno je da je budući kancelar Ameriku Donalda Trumpa izjednačio s Rusijom - na koju se ovdje gleda kao na sigurnosnu prijetnju Evropi šire. "Pod tako smo velikim pritiskom s dvije strane da je moj apsolutni prioritet sada stvarno stvaranje jedinstva u Evropi", rekao je Merz.
Britanski premijer odlazi u Washington u četvrtak, nakon posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u ponedjeljak.
Friedrich Merz neizravno priznaje osjećaj Fomoa - strah od propuštanja. Po pravu bi i Njemačka trebala biti tamo ove sedmice, kaže on. Berlin je jedna od tri velike evropske sile, uz Francusku i UK.
A s obzirom na to da se SAD i Rusija sada bilateralno sukobljavaju, oko Ukrajine, ali ne i s njom, to se čini kao globalni povratak u politiku velikih sila.
Ali Njemačka je već duže vrijeme MIA [nestala u akciji] na evropskoj i svjetskoj pozornici. Ovdašnja vlada na odlasku bila je oslabljena i rastrojena žestokim unutarnjim prepirkama. To je razbjesnilo njemačke birače - koji su željeli hitno fokusiranje na gospodarstvo i migracije - i evropske saveznike, zahtijevajući akciju po pitanju Rusije, sigurnosti i odbrane.
Merz kaže da je glavni prioritet Njemačke ponovno uključivanje na međunarodnoj razini.
Ta je zemlja već sada drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini, nakon SAD-a.
Merz želi nastaviti s tom potporom, ali je, za razliku od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, bio suzdržan oko ideje o slanju vojnika u Ukrajinu, kako bi poduprli tamošnji eventualni prekid vatre.
Međutim, na temelju dosadašnjeg iskustva Njemačke - odugovlačila je u svakoj fazi podrške Ukrajini, i unatoč tome, na kraju je isporučila više pomoći nego bilo koji od svojih evropskih susjeda - 'Ne' sada ne znači 'Ne' zauvijek angažiranju trupa ili sudjelovanju u bilo kojem obliku evropskih "snaga uvjeravanja" u Ukrajini.
Nijemce za sada najviše brinu 35.000 američkih vojnika, stacioniranih u njihovoj zemlji, zbog kojih se osjećaju sigurno.
Vrlo je neobično da vanjska politika bude glavna briga birača u vrijeme izbora. Ali u Njemačkoj ovog vikenda, uz ekonomiju i migracije, birač za glasačem rekao je da je zabrinut za mir u Evropi i da se osjeća vrlo nesigurno.
U novembru je njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova reklo da izrađuje popis bunkera koji bi mogli pružiti utočište za hitne slučajeve civilima.
Ukrajina je možda daleko, ali Nijemci se osjećaju velikim rizikom od Rusije iz dva razloga.
Prvo, količina vojne opreme koju je njihova zemlja poslala Ukrajini. Ekstremna desnica, Alternativa za Njemačku (AfD), sa svojim sloganom "Njemačka na prvom mjestu" zalagala se za odvajanje Berlina od Kijeva i ponovnu uspostavu odnosa s Rusijom. Strategija poput Donalda Trumpa, kako stranka rado ističe.
Drugo, mnogi u Njemačkoj misle da bi Rusija, ako želi stvarno destabilizirati Evropu, mogla doći u iskušenje da raketom dugog dometa pogodi jednog od Velike trojke.