Prošla je godina za većinu ljudi bila teška. Globalna pandemija, usporavanje ekonomija, zatvaranja radnih mjesta, milioni ljudi diljem svijeta ostali su zatvoreni u svojim domovima i skrušeno čekali da kriza prođe, dok su gledali kako im se štednja topi, a dugovi rastu. No postoje i ljudi kojima će 2020. ostati u dobrom sjećanju, koji će prošlu godinu slaviti kao onu u kojoj su postali - milijarderi. Prema Forbesovoj listi svjetskih milijardera, takvih je čak 493 - najviše u historiji.
Prošla rekordna godina bila je 2015., kada je na listu ušlo tek 290 novih imena. Čak polovina novih milijardera dolazi iz Kine ili Amerike, a zajedničko im je da su sve mlađi. Prosječna je dob novih milijardera tek 54 godine, dok je prosjek za svih 2.755 milijardera na listi 63 godine. Izvori njihova novog bogatstva su raznoliki. Neki su izravno imali koristi od pandemije koronavirusa - proizvodili su vakcine ili medicinsku opremu ili lijekove. Neki su zaradili na novim tehnologijama, na kriptovalutama, na internet aplikacijama i drugim novim nadama tehnološke sfere, dok su neki svoje bogatstvo jednostavno naslijedili. Za neka imena na listi sigurno ste čuli, i jedino je iznenađenje možda u tome što se nisu na listi našli i prije, poput čelnika Applea, Tima Cooka.
Lako je zaboraviti da direktor jedne od najuspješnijih tehnoloških kompanija na svijetu nije i njezin vlasnik, no Cook je ipak prošle godine prešao magičnu granicu od milijardu dolara, i sada se njegova imovina procjenjuje na oko 1,3 milijarde. Na novoj se listi našla i Kim Kardashian West, s procijenjenom vrijednosti imovine od milijardu dolara, ako neko nije bio u toku s Kardashianima. West je prije šest godina imala tek 45 miliona dolara imovine, no njeno ime postalo je toliki brand da svoje objave na Instagramu naplaćuje više od 0,7 miiliona dolara. Iako je ove godine pokrenula razvod od trećeg supruga, Kanyea Westa, koji je također na listi, jedno drugome neće isplaćivati alimentaciju.
Prošla je godina bila toliko dobra za milijardere da je novi milijarder nastajao u prosjeku svakih 17 sati. Svih 2.775 milijardera na Forbesovoj listi još su bogatiji nego što su bili prije pandemije. Ukupno su tokom 2020. nadodali čak 5 biliona dolara - 5.000 milijardi - svojem kolektivnom bogatstvu.
Usporedbe radi, taj je iznos veći od troškova državnog proračuna Sjedinjenih Država za prošlu godinu. Za mnoga imena na listi većina ljudi nikad nije čula, no to ne znači kako se radi o nezanimljivim ljudima koji nisu vrijedni spomena. Rijetko ko se spotakne na cesti i pronađe milijardu dolara, a rijetki su i oni koji godinama i decenijama rade jedan te isti, dosadan posao, pa shvate da im je ušteđevina narasla na deset znamenki - mada ima i takvih. Svaka priča novog bogataša zanimljiva je na svoj način.
Kineska kompanija Relx Technology, na primjer, stara je tek tri godine. Proizvodi kvalitetnu opremu za vaping - e-cigarete namijenjene mlađoj publici i postala je veliki hit u Kini, a njene dionice razgrabljene su na Njujorškoj berzi, bez obzira na sve strože uvjete za izlistavanja kineskih kompanija. Osnivačica Relxa, 39-godišnja Wang Ying, danas vrijedi 24,8 milijardi dolara - samo na temelju dionica koje je zadržala, i na najboljem je putu da postane najbogatija žena u Kini. Wang je magistrirala poslovnu administraciju na univerzitetu Columbia u New Yorku, te je stjecala radno iskustvo u međunarodnim kompanijama. U Kinu se vratila 2014. kako bi postala direktorica kineske podružnice Ubera. Kada je kineski Didi Chuxing Technology - kompanija koja se također bavila iznajmljivanjem vozila putem aplikacija - kupio kineski Uber, Wang je nastavila posao u novoj kompaniji, dok se 2018. nije odlučila zaputiti u samostalni posao.
Na ideju proizvodnje e-cigareta došla je jer nije mogla natjerati svojeg oca da prestane pušiti klasične cigarete. Nije ni znala da su one štetne dok otac njenog kolege nije preminuo od raka pluća. Wang i njene kolege - većinom bivši zaposlenici Ubera i Huaweija - početni kapital za Relx tražili su putem crowdfundinga. Predložili su ideju koja se pokazala iznimno popularna, a kompanija je umjesto pola miliona dolara u mjesec dana prikupila čak šest. Kako je potražnja počela rasti, a s njome i konkurencija, Wang je uložila pola prikupljenog iznosa u laboratorij za elektronički dim, koji joj je omogućio da se koncentrira na kvalitetu svojeg proizvoda.
Prvogodišnji gubitak od gotovo pola miliona dolara Wang je pretvorila u čisti profit od 17 miliona dolara prošle godine, a investitori vjeruju kako je dugoročni potencijal kompanije puno, puno veći. Wang je imala tek 36 godina kada je osnovala svoju kompaniju, a tek 39 kada je završila na Forbesovoj listi, no mladi Austin Russell prošle je godine zaradio svoju prvu milijardu s 25 godina. Russell je time ušao u historiju kao najmlađi milijarder koji je to postao vlastitim radom - razvojem tehnologije lidara, laserskih senzora uz pomoć kojih se autonomna vozila snalaze u prostoru. Russell je odmalena bio zaljubljenik u optiku, a ideju za svoju kompaniju - Luminar Technologies - dobio je dok je imao tek 17 godina, dok je studirao fiziku na Univerzitetu Stanford.
Kao talentirani inženjer, dobio je stipendiju od suosnivača PayPala, Petera Thiela, koji mu je ponudio 100.000 dolara da napusti studij i baci se u poduzetničke vode. Russelovi lidari pokazali su se toliko dobri da su za njih interes iskazali i Volvo, Daimler i Intelova podružnica Mobileye. Njegov je cilj bio skupu i sofisticiranu tehnologiju učiniti dovoljno jednostavnom da može postati jeftina i sveprisutna, a sanja o tome kako će njegovi izumi jednoga dana zauvijek iskorijeniti saobraćajne nesreće. Russel je najmlađi milijarder koji je svoj novac sam zaradio, no na listi se nalazi i neko znatno mlađi od njega. Njemački tinejdžer Kevin David Lehman vlasnik je čak 50% sveprisutnog evropskog lanca Drogerie Markt, piše Jutarnji.
Lehman, kojem je otac prebacio svoj udio u DM-u kada je imao tek 14 godina, tek je prošle godine navršio 18 i dobio mogućnost samostalno raspolagati sa svojom imovinom vrijednom 3,3 milijarde dolara - do tada je bila u rukama fondacije. Lehmanov otac Günther, koji je upravljao porodičnim lancem trgovina Pfannkuch, uložio je u DM davne 1974., prije nego što se njegov sin uopće rodio. Günther Lehman nikada se nije miješao u operativno poslovanje DM-a i nerado je dijelio detalje o svojem životu s javnosti, a njegov je samozatajni karakter, čini se, naslijedio i njegov sin, o kojem je danas malo toga poznato. Najbogatije novo ime na Forbesovoj listi također svoju imovinu može prvenstveno zahvaliti nasljedstvu.
Američka doktorica izraelskog porijekla Miriam Adelson prošle se godine mogla pohvaliti imovinom od čak 38,2 milijardi dolara - kroz svoje većinsko vlasništvo u kockarskom carstvu pokojnog muža Sheldona Adelsona, kompaniji Las Vegas Sands. Adelson je 36. najbogatija osoba na svijetu, 5. najbogatija žena i najbogatiji Izraelac na listi, a ona i njen muž poznati su kao veliki pobornici Donalda Trumpa, kojem su pojedinačno donirali najviše novca u predsjedničkoj kampanji. Trump im se odužio tako što je Adelson dodijelio Predsjedničko odličje slobode 2018. Kriptovalute su zabilježile veliki rast popularnosti i trgovine tokom prošle godine, te čak devet novih imena na Forbesovoj listi svoje novozarađene milijarde može zahvaliti Bitcoinu i drugim neopipljivim sredstvima razmjene.
Najbogatiji među njima bio je Sam Bankman-Fried, koji svoju imovinu od 8,7 milijardi dolara može zahvaliti pokretanju čak dvije kompanije vezane uz kriptovalute. Ovaj 29-godišnjak koji je studirao na prestižnom MIT-u upravlja bitcoinima vrijednim 32 milijarde dolara kroz svoju kompaniju za kvantitativno trgovanje Alameda Research, koju je osnovao 2017. Dvije godine kasnije, Bankman-Fried pokrenuo je i online burzu za trgovinu kripto-derivatima, nazvanu FTX. Većinu svojeg današnjeg bogatstva drži u dionicama i tokenima FTX-a.
Prošla je godina bila izvrsna i za još jednu digitalnu poduzetnicu, Whitney Wolfe Herd, najmlađu ženu u historiji koja je postala milijarderka samo kroz plodove svojeg rada. Bivša direktorica u Tinderu, 31-godišnja Wolfe Herd je pokrenula vlastitu društvenu i dating aplikaciju Bumble 2014. Rođena u gradu mormona kao dijete Jevreja i katolkinje, Wolfe Herd provela je svoje vrijeme na univerzitetu zalažući se za niz humanitarnih akcija. S 20 godina počela je prodavati torbe od bambusa kako bi prikupila novac za čišćenje područja pogođenih izljevom nafte s BP-ove bušotine. Pokrenula je i liniju odjeće s ciljem podizanja svijesti o trgovini ljudima i izrabljivanju siromašnih zemalja. Wolfe Herd je napustila Tinder zbog, kako tvrdi, toksičnog radnog okruženja, a bivše je poslodavce tužila i za seksualno uznemiravanje.
Svoju novu aplikaciju pokrenula je s fokusom na žene, a danas je druga najkorištenija dating aplikacija u SAD-u - odmah iza Tindera - s pet miliona korisnika. Kada je svoju kompaniju ponudila na berzi, preko noći je postala milijarderka, a njena imovina - u dionicama Bumblea - procjenjuje se na oko 1,6 milijardi dolara.
Velik broj ljudi zaradio je prošle godine direktno na poslovima vezanim uz koronavirus. Indijski ljekar Prathap Reddy, 88-godišnji vlasnik lanca privatnih bolnica, prošle je godine višestruko uvećao svoje bogatstvo kada su se njegove bolnice preorijentirale na dijagnostiku i liječenje covida-19. Ugledni kardiolog Reddy otvorio je svoju bolnicu u Chennaiju još 1983., kao prvu privatnu zdravstvenu ustanovu u Indiji. Posao je narastao u cijeli lanac privatnih zdravstvenih ustanova pod imenom Apollo Hospitals, a četiri godine kasnije pokrenuo je i lanac apoteka, nazvan Apollo Pharmacy. Rast dionica njegove krovne tvrtke prošle godine konačno ga je progurao na Forbesovu listu, a danas vrijedi 1,5 milijardi dolara.
Najočekivaniji novi milijarder na listi je Uğur Şahin, turski imigrant koji je u Njemačkoj osnovao kompaniju BioNTech. Ovaj 55-godišnji onkolog i poduzetnik radio je na mRNA vaknici za rak kada se svijetom počela širiti pandemija novog koronavirusa. Şahin je napustio karijeru jednog od vodećih onkologa u Njemačkoj kako bi 2001. krenuo u poduzetničke vode sa svojom suprugom Özlem Türeci, kada su osnovali svoju prvu kompaniju, Ganymed Pharmaceuticals. Şahin je u aprilu prošle godine sve svoje napore usmjerio u razvoj vakcine protiv covida-19, a prijelomni uspjeh bilo je partnerstvo s američkim Pfizerom, koji je malenome BioNTechu osigurao potrebnu logistiku i proizvodne kapacitete za izradu danas najtraženije vakcine na svijetu. Vrijednost njegove imovine narasla je na 4,6 milijardi dolara, a Njemačka će mu dodijeliti Križ za zasluge, jednu od najviših državnih počasti.
Iako nije osobno izumio vakcinu, na listi se našao i Stéphane Bancel, francuski direktor američkog farmaceutskog giganta Moderne, koja također proizvodi mRNA vakcinu. Rođen u Francuskoj 1973., Bancel je studirao na Univerzitetu u Minnesoti, a magisterij iz poslovne administracije stekao je na Harvardu. Svoju poslovnu karijeru proveo je u farmaceutskim i zdravstvenim kompanijama, a na čelno mjesto Moderne stigao je 2011. godine s mjesta glavnog direktora dijagnostičke kompanije BioMérieux. Kao direktor, skupljao je dionice kompanije kojom upravlja, pa je tako do danas postao 9-postotni vlasnik Moderne. Vjera u kompaniju vratila mu se višestruko u aprilu prošle godine, kada je njena vrijednost eksplodirala nakon vijesti kako će kompanija pokrenuti drugu fazu testiranja svoje vakcine, a Bancel je postao vlasnik imovine vrijedne 4,3 milijarde dolara.
Još jedan novi milijarder koji svoje bogatstvo može zahvaliti koronavirusu je 78-godišnji Talijan Sergio Stevanato. Iako je studirao i završio pravo, Stevanato se upustio u staklarstvo. Njegovo današnje poslovno carstvo, Stevanato Group, prvenstveno proizvodi medicinsku ambalažu. Staklarska kompanija koju je njegov otac pokrenuo još 1949. počela je s izradom vinskih boca i bočica za parfeme, no Stevanatove današnje kompanije su najveći svjetski proizvođači umetaka za injektorske olovke s inzulinom, te drugi najveći proizvođači staklenih bočica. Svoj ulazak na Forbesovu listu može zahvaliti pobjedi na konkursu na kojem se obvezao proizvesti 100 miliona bočica za vakcine, u kojima će se nalaziti do dvije milijarde doza.
