Svijet je u četvrtak doživio nagli preokret između naizgled neizbježne i opasne eskalacije rata s Iranom i tvrdnji da je mir nadohvat ruke, piše CNN.
Barem prema riječima predsjednika Donalda Trumpa.
Ujutro je vrhovni komandant prijetio napadom na iransko ostrvo Kharg, ključno izvozno čvorište za naftu – operacijom koja bi mogla ugroziti brojne američke živote.
Samo nekoliko sati kasnije objavio je da je postigao „veliki“ sporazum kojim će rat biti okončan i kojim će se osigurati da Islamska Republika nikada ne dođe do nuklearnog oružja.
Trump tvrdi da su njegove prijetnje i najnoviji zračni napadi natjerali Iran da popusti za pregovaračkim stolom.
„Ne znam jeste li čuli, ali danas smo završili rat s Iranom“, rekao je Trump tokom telefonskog obraćanja pristalicama u utrci za guvernera Georgije.
Istina bi, međutim, mogla biti znatno složenija.
Provjerljiv sporazum kojim bi Iran trajno odustao od nuklearnih ambicija i koji bi osigurao njegovo poštivanje obaveza predstavljao bi historijski proboj. Takav sporazum okončao bi rat koji je potresao Bliski istok, izazvao energetsku krizu, uzdrmao globalnu ekonomiju te povećao cijene goriva i inflaciju u Sjedinjenim Državama.
Trumpu bi također pružio izlaz iz rata za koji je očekivao da će trajati nekoliko sedmica kada ga je pokrenuo u februaru, ali koji se otegao do ljeta i ozbiljno narušio njegov politički rejting u zemlji.
Najvažnije od svega, takav sporazum mogao bi spasiti živote američkih vojnika, iranskih i izraelskih civila, kao i svih ostalih koji su se našli na udaru regionalnog sukoba.
No, blago rečeno, Trump se tokom rata nije pokazao kao naročito pouzdan izvor informacija. Gotovo 40 puta tvrdio je da je sporazum pred vratima. Više puta je govorio da je Iran prihvatio njegove zahtjeve, iako su potezi Teherana pokazivali upravo suprotno.
Zbog toga će svijet s određenom dozom skepticizma čekati dodatne detalje navodnog sporazuma, uprkos Trumpovim tvrdnjama da bi ceremonija potpisivanja uskoro mogla biti održana u Evropi.
„U ovom trenutku nema pouzdanih dokaza da sporazum postoji, a čak i ako postoji, nije jasno hoće li opstati“, rekao je za CNN Seth Jones, predsjednik Odjela za odbranu i sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije.
Bez takvih dokaza mnogi će zaključiti da predsjednik, poznat po političkom marketingu, prodaje sporazum kao mnogo veći uspjeh nego što zapravo jeste.
„Ovo nije konačan sporazum koji završava rat“
Bijela kuća još nije objavila detaljan tekst predloženog memoranduma o razumijevanju.
Jedan od mogućih scenarija jeste da su pregovarači postigli načelni dogovor prema kojem bi Iran ponovo otvorio Hormuški moreuz u zamjenu za ukidanje američke pomorske blokade. Najteže pitanje – budućnost iranskog nuklearnog programa – bilo bi prepušteno budućim pregovorima.
Frank Kendall, bivši američki sekretar Ratnog zrakoplovstva u administraciji Joea Bidena, upozorio je da Trumpove tvrdnje treba uzeti „s rezervom“.
„Vrlo je važno shvatiti da ovo nije konačan sporazum koji završava rat. Ovo je vjerovatno produženje primirja za otprilike 60 dana, dok se nastavljaju pregovori o iranskom nuklearnom programu, što je, barem formalno, i bio razlog zbog kojeg smo ušli u ovaj sukob“, rekao je Kendall.
Skeptični su i pojedini konzervativni republikanci, uključujući komentatora Fox Newsa Marka Levina.
„Teško je raspravljati o memorandumu koji nije javan i čije tačne odredbe ne poznajemo. Ako je zaista postignut i bit će potpisan za 48 do 72 sata, hajde da ga vidimo“, napisao je Levin na društvenoj mreži X.
Nova pitanja čak i ako sporazum bude potpisan
Čak i ako memorandum bude potvrđen i potpisan, otvorit će čitav niz novih pitanja.
Trump će se prije svega suočiti s poređenjima s detaljno pregovaranim i međunarodno podržanim nuklearnim sporazumom koji je s Iranom postigla administracija predsjednika Baracka Obame. Trump je taj sporazum poništio 2018. godine, iako je njegova vlastita administracija potvrdila da ga se Teheran pridržava.
Na kraju će morati odgovoriti na ključno pitanje:
Da li je rat koji je odnio živote 13 američkih vojnika, uništio američku vojnu opremu vrijednu milione dolara i gurnuo svjetsku ekonomiju u krizu učinio Amerikance sigurnijima ili im poboljšao život?
Mjerila po kojima će se ocjenjivati sporazum
Kada budu objavljeni puni detalji, Trump će se suočiti s nizom pitanja koja će pokazati da li je sporazum stvaran i održiv.
Da li se radi samo o otvaranju Hormuškog moreuza i ukidanju blokade ili sporazum zaista rješava pitanje iranskog nuklearnog programa?
Trump je izazvao dodatnu zabrinutost kada je memorandum u Ovalnom uredu opisao kao „pomalo konceptualan“, što sugerira da je sporazum još uvijek veoma neodređen.
Otvaranje moreuza svakako bi predstavljalo veliko olakšanje za vlade u regiji, proizvođače nafte i potrošače širom svijeta. Ukidanje američke blokade moglo bi ublažiti teškoće s kojima se suočavaju iranski građani.
Ali takav sporazum bi u suštini samo vratio situaciju na stanje prije početka rata.
Istovremeno, ostala bi činjenica da je Iran pokazao sposobnost da u svakom trenutku zatvori Hormuški moreuz i ugrozi globalnu ekonomiju.
Koliko su čvrste odredbe o nuklearnom programu?
Dogovor da se samo nastave razgovori o iranskom nuklearnom programu teško bi se mogao nazvati „velikim sporazumom“.
Historija pokazuje da takvi pregovori mogu trajati mjesecima bez ikakve garancije uspjeha. Posebno osjetljivo pitanje ostaje kontrola i verifikacija eventualnih iranskih obaveza da neće obogaćivati uranij.
Dodatni problem predstavljaju postojeće zalihe visoko obogaćenog uranija koje je Iran proizveo nakon što je Trump povukao SAD iz Obaminog sporazuma.
Iran godinama tvrdi da ne želi proizvesti nuklearno oružje, pa samo potpisivanje dokumenta s takvom izjavom ne bi značilo mnogo, bez obzira na to kako bi Trump pokušao predstaviti sporazum.
Koliko će Iran dobiti zauzvrat?
Iranska ekonomija bila je u ozbiljnim problemima i prije američke blokade. Dugogodišnje sankcije teško su pogodile zemlju, zbog čega Teheran traži značajne finansijske ustupke kao uslov za diplomatski napredak.
CNN je još u maju objavio da Iran želi trenutno odmrzavanje milijardi dolara koje se nalaze u stranim bankama.
Svaki utisak da Iran novcem „kupuje“ Trumpa bio bi politički veoma opasan za američkog predsjednika, koji je godinama kritikovao finansijske ustupke koje je Obama dao Teheranu u zamjenu za ograničavanje nuklearnog programa.
„Također želim znati koliko novca oslobađamo Iranu“, rekao je republikanski senator iz Louisiane John Kennedy.
Hoće li Izrael podržati sporazum?
Trump je rat pokrenuo zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, ali su se njihovi interesi posljednjih sedmica počeli razilaziti.
Netanyahu je u razgovoru s Trumpom izrazio očekivanje da konačni sporazum uključi uklanjanje iranskih zaliha obogaćenog uranija, demontažu nuklearne infrastrukture, ograničavanje proizvodnje raketa i prekid podrške regionalnim saveznicima Teherana.
To su zahtjevi koji daleko nadilaze ono što je za sada poznato o navodnom memorandumu.
Dijeli li Iran Trumpov optimizam?
Trump tvrdi da je novi iranski vrhovni vođa podržao sporazum.
Međutim, za sada nema mnogo dokaza koji bi potvrdili njegove tvrdnje da sada pregovara s „racionalnijim“ iranskim rukovodstvom nakon smrti više visokih zvaničnika u američkim i izraelskim napadima.
Dosadašnji napadi uglavnom su jačali otpor režima, uprkos Trumpovim tvrdnjama da su prisilili Teheran na ustupke.
Prva reakcija iz Irana nije ulila mnogo optimizma.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je za državnu agenciju IRNA da su izvještaji o sporazumu „puka nagađanja“.
„Iran do sada nije donio konačnu odluku o bilo kakvom sporazumu“, rekao je Baghaei.
Na kraju, neće biti presudno ono što Trump tvrdi da sporazum sadrži, već da li će ga Iran zaista potpisati i poštovati.
Uprkos predsjednikovom optimizmu tokom burnog četvrtka, čini se da je taj trenutak još uvijek prilično daleko.