Novi njemački kancelar Olaf Scholz je na meti napada opozicionih stranaka zbog mogućeg ilegalnog spašavanja jedne hamburške banke umiješane u cum-ex-aferu – u vrijeme dok je bio njemački ministar finansija.
Državno tužilaštvo u Hamburgu je još prije godinu dana vodilo tzv. predistražni postupak protiv sadašnjeg njemačkoga kancelara Olafa Scholza. Razlog za to je bilo devet kaznenih prijava građana protiv Scholza u vezi s tzv. cum-ex-aferom.
Riječ je o skandalu koji se proteže na razdoblje od barem posljednje dvije decenije. Mreža banaka, advokata i superbogatih našla je način poslovanja s vrijednosnim papirima tako da im se jednom (ili čak nijednom) plaćen porez nadoknađuje – više puta. Razne evropske države su tako oštećene za više od 50 milijardi eura, pišu njemački mediji.
Prijave protiv Scholza su podnesene zbog sumnji da se umiješao u porezni postupak protiv Warburg-banke. Ta banka je učestvovala u cum-ex-aferi nakon koje je grad pokrajina Hamburg od nje zatražio isplatu od 47 miliona eura utajenog poreza.
Ne sjeća se
Scholz se 2016. godine, u vrijeme kada je bio prvi gradonačelnik – odnosno predsjednik vlade grada pokrajine Hamburga, dva puta sastajao s vlasnicima banke i imao barem jedan telefonski razgovor s jednim od Warburg-bankara, prenijelo je više njemačkih medija. Ubrzo zatim Hamburg je odustao od svog potraživanja.
Zbog čitavog slučaja je u hamburškom parlamentu formiran istražni odbor pred kojim je u proljeće 2021. godine ispitan i Olaf Scholz. On je tada rekao da se ne sjeća da je razgovarao s predstavnicima Warburg-banke.
Zanimljivo je da istražni odbor nije bio obaviješten da hamburški državni advokat vodi predistražni postupak, to jest da razmatra mogućnost podizanja optužnice protiv Scholza koji je u vrijeme svog iskaza pred istražnim odborom bio njemački ministar finandija.
Potkraj decembar 2021. zastupnički klub CDU-a je u hamburškom parlamentu, gdje je u opoziciji, od vladajuće koalicije SPD-a i Zelenih zatražio i dobio informacije iz kojih je jasno da je jedan Scholzov advokat tokom prošle godine više puta tražio od vlasti da ne pokreću postupak protiv sadašnjega kancelara. Zbog toga je sada situacija postala vrlo opasna po njega i njegov kredibilitet kao kancelara.
Neovisno pravosuđe?
To što je državni tužilac u Hamburgu tri sedmice prije izbora u Njemačkoj obustavio daljnju istragu protiv Scholza, u Njemačkoj može značiti i da mu to, sasvim legalno, nije dozvolila vlada. Jer, prema njemačkim zakonima, sudije su neovisne, ali državni tužioci, koji uopće odlučuju o tome ko će se naći pred sudom, prema Zakonu o organizaciji i nadležnosti sudova – nisu.
To je formulirano u članku 146. tog njemačkog zakona: „Službenici državnog užilaštva imaju se pokoriti službenim instrukcijama svojih pretpostavljenih." Postoje tzv. interni i eksterni pretpostavljeni. Eksterni pretpostavljeni, koji ima posljednju riječ je – nadležni ministar pravosuđa.
Taj zakon potječe još iz paketa Zakona pravosuđa Njemačkog rajha iz 1879. godine. Zahvaljujući njemu, vlada najbolje može zaštititi samu sebe od kaznenoga gonjenja.
To je 2009. upalo u oči Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope koja je zatražila od Njemačke da ukine spomenutu zakonsku odredbu. Deset godina kasnije Evropski sud pravde nije htio priznati jedan njemački međunarodni nalog za hapšenje osumnjičenih kriminalaca, jer, kako je konstatirao, nema dovoljno jamstava da je njemačko pravosuđe neovisno.
