Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine je u 2025. godini porasla za 1,6 milijardi KM što je 5,6 posto. Treba reći da se analize Vanjskotrgovinske komore odnose na period od jedne godine, ali u terminu od 1. septembra 2024. do 1. septrembra 2025. godine.
U tom periodu naš izvoz je rastao za 686 milijardi KM (5,6 posto), dok je uvoz zabilježio rast od 892 milijarde KM (4,11 posto).
Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu).
Rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova i jaču orijentaciju ka konkurentnim proizvodima.
Više od dvije trećine izvoza ide ka Evropskoj uniji, što potvrđuje visoku integraciju u evropsko tržište. Rast uvoza rezultat je povećane lične potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće tražnje za robom široke potrošnje.
Kako se kaže u analizi Vanjskotrgovinske komore, strukturni problemi ostaju zavisnost od uvoza energenata, hrane i sirovina.
Evropska unija glavno tržište
Evropska unija je bez dileme glavno bh. tržište. Tako smo izvezli 9.486.840 KM što je porast od 5,81 posto. U zemlje CEFTA 2.197.496 KM što je rast 7,16 posto. EFTA je tržište na koje smo izvezli 305.669 KM s rastom do 6,53 posto, a na ostala tržišta 957.971 KM ( što je manje za 0,01 posto).
Agroindustrijski sektor je u periodu od godinu dana zabilježio najveći izvoz iz BiH. Ukupno 971.055.632 KM što je rast 11,84 KM. Slijede Mineralna goriva i el. energija sa iznosom od 855.969.811KM (rast 4,87 posto).
Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz rastu u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.
Agroindustrija i prehrana
Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću- agroindustrija i prehrana, metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44 posto i drvna industrija sa 21%, dok u uvozu pored ove dvije grane u uvozu značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18 posto.
I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka 2025. godine veća od 1,6 milijardi KM, što ipak predstavlja smanjenje od 1 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav uvoz je poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost od uvoza energenata, usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade. Uvoz električne energije je doživio nagli porast zbog kombinacije strukturnih slabosti i porast je skoro 184 posto, što je vrijednosno više od 313 miliona KM.
Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.