Dok se broj umrlih od koronavirusa u svijetu približava brojci od 400.000, potvrđeni slučajevi zaraze tim virusom rastu brže nego ikad - dnevno se zabilježi više od 100.000 novih slučajeva. Taj je porast koncentriran uglavnom u gusto naseljenim zemljama s niskim i srednjim dohotkom stanovnika, uglavnom na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi te u Južnoj Aziji, piše The New York Times.
„Na početku pandemije se govorilo o obrascima kojih zapravo nije bilo. Govorilo se da će Afrika biti pošteđena, ali ovo je poseban virus na koji niko nije imun“, rekao je Ashish Jha, porfesor globalnog zdravlja na Univerzitetu Harvard.
Novi smjer pandemije, koja se sada udaljava od zapadnih zemalja, zapravo je loša vijest za mnoge koji su nošenje s ovom krizom pripisivali dobrom vodstvu svojih zemalja.
Brazil je u broju smrtnih slučajeva od koronavirusa pretekao Italiju. Sada je Brazil treća zemlja u svijetu po broju smrtnih slučajeva od Covida-19. Od te je bolesti u Brazilu umrlo ukupno 34.000 ljudi, javlja The Guardian.
Te je brojke objavilo brazilsko ministarstvo zdravstva u četvrtak navečer. Ispred Brazila su po broju umrlih u pandemiji sada samo SAD i Velika Britanija. Prema službenim podacima, u Brazilu je koronavirusom zaraženo gotovo 615.000 ljudi.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro neposredno prije objavljivanja tih brojeva u jednoj internetskoj emisiji gotovo da nije ni spomenuo žrtve, no i dalje je javno napadao mjere karantina i socijalne distance uvedene kako bi se usporilo širenje virusa.
„Ne možemo ovako nastaviti, nitko to više ne može podnijeti. Kolateralne žrtve će biti puno veće od broja onih koji su nažalost izgubili živote u posljednja tri mjeseca“, rekao je Bolsonaro.
Meksiko je u srijedu izvijestio o rekordnom dnevnom broju smrtnih slučajeva, više od 1000, što je pojačalo zabrinutost da će se dvije najveće ekonomije u Latinskoj Americi, kao i druge zemlje, suočiti s nekoliko mračnih mjeseci.
U Meksiku je do sada od koronavirusa umrlo gotovo 12.000 ljudi, a broj zaraženih i dalje raste te je u srijedu bio viši od 100.000. S velikom se krizom bori i Čile koji je ove sedmice produžio karantin za glavni grad Santiago. Broj smrtnih slučajeva u Čileu je narastao na gotovo 1.300.
Unatoč tome što se situacija pogoršava, mnogi dijelovi te regije ipak kreću s otvaranjem, unatoč tome što većina medicinskih stručnjaka to ne savjetuje.
Direktor brazilskog Instituta za zdravstvene politike Miguel Lago smatra da je ponovno otvaranje pogreška zbog koje je vjerovatno došlo do nove eksplozije zaraze te povećala pritisak na bolnice koje su se već jedva borile s pandemijom.
„Jako sam zabrinut. Svjedočit ćemo kolapsu bolnica. Mislim da najgore tek dolazi“, upozorava Lago, prenosi The Guardian.
Slučajevi koronavirusa zabilježeni su u više od 70 posto brazilskih gradova, a posebno su pogođeni gradovi na jugoistoku, Rio i Sao Paulo.
Lago smatra da predsjednik Bolsonaro snosi veliku odgovornost za takvu situaciju. Optužuje ga za nepostojanje odgovora na krizu, kao i za vlastite političke interese zbog kojih je Bolsonaro namjerno potkopavao mjere socijalne distance kako bi zaštitio ekonomiju. Lago smatra da je Bolsonaro sve to radio kako bi si povećao šansu za reizbor 2022. godine.
„Nije ga briga za živote Brazilaca i za sve one koji će umrijeti zbog njegove neodgovornosti“, kaže Lago i dodaje da je Bolsonarov nedostatak odgovora gori i od onoga što su na početku pandemije činili američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Boris Johnson, čelnici dviju zemalja s najvišim brojem umrlih od Covida-19.
Aktivist José Manoel Ferreira Gonçalves optužio je Bolsonara i za zločine protiv čovječnosti, rekavši da je njegov odgovor na krizu sramotan te da je time Brazil „osudio na pokolj“.
