Kina je uvela neformalni embargo na izvoz dijela vještačkih gnojiva, što bi moglo dodatno uzdrmati već nestabilno globalno tržište i potaknuti novi rast cijena.
Peking je ograničio izvoz gnojiva na bazi dušika i kalija, kao i određenih fosfornih proizvoda. Iako odluka nije službeno objavljena, cilj je jasan: zaštititi domaće tržište od nestašica u trenutku kada su globalni lanci snabdijevanja pod ogromnim pritiskom, posebno zbog poremećaja na Bliskom istoku.
Značaj ove odluke je ogroman jer Kina igra ključnu ulogu na svjetskom tržištu. Vrijednost njenog izvoza prošle godine premašila je 13 milijardi dolara. Procjene sugerišu da bi između 50 i 75 posto kineskog izvoza moglo biti pogođeno restrikcijama, što znači smanjenje globalne ponude za čak 40 miliona tona.
Izvori iz industrije navode da će, uz postojeće zabrane i kvote za izvoz uree, tek manji broj proizvoda ostati dostupan za strana tržišta.
Ograničenja dolaze u izuzetno osjetljivom trenutku. Već ranije su napetosti u Hormuškom tjesnacu, ključnoj ruti za transport sirovina, dovele do rasta cijena. Kao rezultat toga, međunarodne cijene uree porasle su za oko 40 posto u odnosu na nivoe prije eskalacije sukoba.
Stručnjaci na konferenciji u Šangaju procjenjuju da se ukidanje restrikcija ne može očekivati prije avgusta, što znači da će pritisak na cijene potrajati tokom cijele proljetne sjetve.
Najveće posljedice osjetit će azijske zemlje poput Indije, Indonezije i Tajlanda, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na kineski uvoz. Međutim, pogođeni su i veliki poljoprivredni proizvođači poput Brazila i Novog Zelanda. U slučaju Indije, udio Kine u ukupnom uvozu gnojiva iznosi oko 16 posto, dok je kod nekih drugih zemalja taj procenat i do jedne trećine.
Analiza carinskih podataka ukazuje da je trenutno obuhvaćeno između polovine i čak 80 posto ukupnog kineskog izvoza ovim ograničenjima, što će neizbježno dovesti do rasta troškova proizvodnje hrane širom svijeta.