Naučnici su otkrili novu zabrinjavajuću vezu između konzumacije ultraprerađene hrane i povećanog rizika od demencije. Istraživanje je proveo Univerzitet Monash u Australiji, a objavljeno je u stručnom časopisu Alzheimer’s & Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring.
Rezultati ponovo otvaraju raspravu o tome kako savremena ishrana utiče na zdravlje mozga.
U studiji su analizirane prehrambene navike i kognitivno zdravlje više od 2.100 sredovječnih i starijih osoba u Australiji koje u tom trenutku nisu imale dijagnozu demencije.
Rezultati su pokazali da povećanje udjela ultra-prerađene hrane za samo 10% u svakodnevnoj ishrani može biti povezano s padom koncentracije i većim rizikom od razvoja demencije.
U praksi, to odgovara otprilike jednoj dodatnoj vrećici čipsa dnevno.
Voditeljica istraživanja, dr. Barbara Cardoso, navela je da su rezultati bili jasno mjerljivi.
„Za svakih 10% povećanja konzumacije ultra-prerađene hrane zabilježili smo primjetan pad koncentracije“, rekla je.
Dodala je da su učesnici imali slabije rezultate na testovima koji mjere pažnju i brzinu obrade informacija.
Zanimljivo je da su neki učesnici pratili inače zdravu mediteransku ishranu, ali to nije poništilo negativne efekte ultraprerađene hrane.
To sugeriše da čak i zdrava prehrana ne može u potpunosti neutralizirati štetne efekte ovakvih proizvoda.
Ultraprerađena hrana (UPF) uključuje proizvode koji prolaze kroz višestruke industrijske procese i sadrže aditive koje ljudi obično nemaju u kuhinji.
To su, između ostalog, konzervansi, vještački zaslađivači, pojačivači ukusa i emulgatori.
Primjeri uključuju čips, slatkiše, sladoled, gazirana pića i gotove industrijske obroke.
Stručnjaci upozoravaju da ovakva hrana može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, posebno ako se konzumira redovno.
Neka istraživanja idu toliko daleko da je povezuju s većim rizikom od hroničnih bolesti i prijevremene smrti.
Iako povremena konzumacija vjerovatno nije problem, stručnjaci naglašavaju da su dugoročne navike ključne za zdravlje mozga.