Izloženost visokim temperaturama i ponovljeni toplotni udari mogli bi ubrzati starenje kod ljudi, s posljedicama usporedivim sa štetom koju uzrokuju pušenje, alkohol ili loša prehrana, pokazalo je novo istraživanje. Naučnici upozoravaju da bi ekstremne temperature, sve češće zbog klimatske krize, mogle izazvati dugotrajnu štetu zdravlju milijardi ljudi širom svijeta,
Iako je poznato da toplotni valovi kratkoročno uzrokuju porast preuranjenih smrti, poput gotovo 600 zabilježenih slučajeva u Engleskoj tokom junskog toplotnog vala, ova nova analiza jedna je od prvih koja procjenjuje dugoročniji utjecaj.
Šta je otkrila studija?
Istraživači su tokom 15 godina pratili 25.000 ljudi na Tajvanu, poredeći njihovu izloženost toplotnim valovima s njihovom biološkom dobi, koja je mjera ukupnog zdravlja. Rezultati su pokazali da se biološka dob osobe koja je iskusila četiri dodatna dana toplotnog vala tokom dvogodišnjeg perioda povećala za otprilike devet dana. Učinak je bio znatno izraženiji kod fizičkih radnika, koji više vremena provode na otvorenom – njihova biološka dob porasla je za čak 33 dana.
Iako se ova povećanja mogu činiti malim, naučnici ističu da se odnose na period od samo dvije godine te istražuju kumulativni utjecaj toplotnih valova na starenje tokom cijelog životnog vijeka.
Promjena paradigme
„Ako se izloženost toplotnim valovima akumulira tokom nekoliko decenija, utjecaj na zdravlje bit će mnogo veći nego što smo izvijestili“, rekao je dr. Cui Guo sa Univerziteta u Hong Kongu, voditelj istraživanja. „Toplotni valovi također postaju sve češći i traju duže, tako da bi zdravstveni utjecaji mogli biti mnogo veći [u budućnosti].“
Profesor Paul Beggs sa Univerziteta Macquarie u Sydneyu, koji nije učestvovao u istraživanju, smatra da ovo otkriće predstavlja promjenu paradigme. „Mnogi od nas iskusili su toplotne udare i preživjeli neoštećeni – ili smo barem tako mislili. [Ovo istraživanje] sada pokazuje da izloženost toplotnim udarima utječe na brzinu kojom starimo.“
Dodao je kako ovo, zajedno s ranijim otkrićima o negativnom utjecaju vrućine na razvoj mozga kod djece, mijenja naše razumijevanje ozbiljnosti utjecaja toplote na zdravlje. „Utjecaj se može dogoditi u bilo kojoj dobi i može biti doživotan“, zaključio je.
Metodologija i ograničenja
Nova studija, objavljena u časopisu Nature Climate Change, koristila je niz medicinskih testova – uključujući krvni pritisak, upalne markere, holesterol te funkciju pluća, jetre i bubrega – kako bi odredila biološku dob svake osobe. Utvrđeno je da je ukupan broj proživljenih dana toplotnog vala imao najveći utjecaj na ubrzano starenje.
Važno je napomenuti da su učesnici studije u prosjeku bili mlađi, zdraviji i obrazovaniji od opće populacije. Budući da su stariji i bolesniji ljudi osjetljiviji na vrućinu, stvarni utjecaj na starenje u općoj populaciji vjerovatno je i veći od onog zabilježenog. Također, studija nije imala podatke o individualnim faktorima poput vremena provedenog na otvorenom ili korištenja klima uređaja, što zahtijeva dalja istraživanja.