Dok se nastavljaju istraživanja i analize, jedno je sigurno – ovaj sveti lokalitet i dalje otkriva slojeve svoje bogate i kompleksne prošlosti.
Arheolozi su otkrili ostatke drevnog vrta ispod temelja Crkve Svetog groba u Jerusalemu, što bi moglo potvrditi evanđeoski opis mjesta Isusovog ukopa. Istraživači sa Univerziteta Sapienza u Rimu analizirali su biljne ostatke pronađene na tom mjestu i datirali ih u period prije kršćanstva, otprilike u vrijeme Isusovog razapinjanja i pokopa, oko 33. godine.
Prema Evanđelju po Ivanu (19,41): "Na mjestu gdje je bio razapet bio je vrt i u vrtu novi grob, u koji još niko nije bio položen. Ondje položiše Isusa." Voditeljica istraživanja, Francesca Romana Stasolla, izjavila je za The Times of Israel: "Evanđelje spominje zelenu površinu između Kalvarije i grobnice, a mi smo identificirali kultivirane terene."
Ovo otkriće ponovo otvara raspravu o tačnoj lokaciji Isusovog groba. Dok mnogi naučlnici smatraju da se nalazi u Crkvi Svetog groba, neki tvrde da Vrtna grobnica u Jerusalemu bolje odgovara biblijskim opisima.
Dokazi o maslinama i vinovoj lozi stari 2.000 godina
Iskopavanja su započela 2022. godine tokom renovacije crkve, a istraživači su pronašli tragove maslina i vinove loze iz razdoblja prije 2.000 godina.
Iako još nisu završena radiokarbonska ispitivanja (metoda kojom se određuje starost uzoraka mjerenjem raspadanja izotopa ugljika-14), prvi rezultati upućuju na postojanje poljoprivrednih površina u vrijeme kada se vjeruje da je Isus bio pokopan.
Prema Stasolli, skriveni slojevi ispod poda crkve pružaju dragocjene informacije o historiji drevnog Jerusalema. "Crkva je sagrađena na kamenolomu, što nas ne iznenađuje jer velik dio Starog grada Jerusalema stoji na kamenolomu. Taj kamenolom bio je aktivan još u željezno doba. Tokom iskapanja pronašli smo keramiku, svjetiljke i druge svakodnevne predmete iz tog perioda."
Od kamenoloma do poljoprivrednih površina i groblja
Nakon što je kamenolom prestao s radom, prostor je pretvoren u obradive površine. "Podignuti su niski kameni zidovi, a prostor između njih ispunjen je zemljom," objašnjava Stasolla.
Uz poljoprivredne površine, kamenolom je kasnije postao i groblje, s grobnicama isklesanim u stijeni. Stasolla sugerira da je car Konstantin I. znao koja je grobnica Isusova te da je sagradio crkvu iznad nje kako bi je izolirao od ostalih grobnica.
Tokom istraživanja, tim je također otkrio kružni mramorni postament ispod svetišta koje okružuje ono što se smatra Isusovim grobom. Planiraju daljnja ispitivanja kako bi utvrdili starost i porijeklo mramora.
Nevjerovatno otkriće izgubljenog srednjovjekovnog oltara
U julu 2024. arheolozi iz Austrijske akademije nauke (OeAW) objavili su da su u Crkvi Svetog groba pronašli senzacionalan historijski artefakt – srednjovjekovni oltar koji je nestao nakon požara u 19. stoljeću.
Kamena ploča duga osam i široka pet stopa bila je ukrašena vrpčastim ornamentima u stilu rimskih umjetnika iz srednjeg vijeka. Istraživači vjeruju da se radi o oltaru posvećenom 1149. godine.
Iako se ploča sve vrijeme nalazila unutar crkve, prednja strana bila je prekrivena grafitima turista, zbog čega je stoljećima ostala neprepoznata. Ali, neobični ukrasi na zadnjoj strani istraživače su doveli do tzv. "Cosmatesque" tehnike.
Tajna "Cosmatesque" umjetnosti i njena povezanost s papom
"Cosmatesque" je poseban način ukrašavanja mramora, koji su isključivo koristili majstori iz papinskog Rima, prenoseći umijeće s generacije na generaciju. Tim objašnjava: "Karakteristika ove tehnike bila je sposobnost majstora da s malim količinama dragocjenog mramora ukrase velike površine."
Tokom srednjeg vijeka, mramor se većinom reciklirao iz drevnih građevina, pa su majstori morali maksimalno iskoristiti ono što su imali, slažući geometrijske uzorke i raskošne ukrase. Takvi su radovi bili jako cijenjeni u Vatikanu, pa su rijetko izlazili iz Rima. Izvan Italije, jedini poznati primjer Cosmatesque umjetnosti nalazi se u Westminsterskoj opatiji u Londonu.
"Cosmatesque oltar otkriven u Jerusalemu morao je biti izrađen uz papin blagoslov," tvrde istraživači. "Poslavši jednog od Cosmatesque majstora u Kraljevstvo Jerusalem kako bi izradio novi visoki oltar u najsvetijoj kršćanskoj crkvi, papa je podržao kršćanske pretenzije na taj grad." Nova arheološka otkrića u Crkvi Svetog groba mogla bi promijeniti razumijevanje drevnog Jerusalema i potvrditi biblijske opise mjesta Isusovog pokopa.
Dok se nastavljaju istraživanja i analize, jedno je sigurno – ovaj sveti lokalitet i dalje otkriva slojeve svoje bogate i kompleksne prošlosti.