Prema novoj studiji, specifične imunološke stanice u mozgu mogle bi igrati ključnu ulogu u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Naučnici su otkrili “prekidač” koji ove ćelije potiče na zaštitno djelovanje, što otvara put razvoju novih terapija za ovu razornu bolest, piše ScienceAlert.
Imunološke ćelije mozga, poznate kao mikroglija, dugo su u fokusu istraživača. Prethodna istraživanja pokazala su da one mogu imati dvostruku ulogu: ili se učinkovito boriti protiv simptoma Alzheimera ili, naprotiv, pogoršavati stanje izazivanjem upala. Međunarodni tim naučnika detaljno je istražio kako mikroglija prelazi između ova dva stanja.
Koristeći mišje modele, tim predvođen neuronaučnicom Pinar Ayatom s Medicinskog fakulteta Icahn otkrio je da mikroglija, kada dođe u kontakt s nakupinama amiloid-beta proteina, ključnog obilježja bolesti, ulazi u posebno, neuroprotektivno stanje.
"Mikroglija nisu samo destruktivni odgovor u Alzheimerovoj bolesti, one mogu postati zaštitnici mozga", ističe neuronaučnica Anne Schaefer s Medicinskog fakulteta Icahn u New Yorku.
Ovaj zaštitni podtip mikroglije pokazuje dvije karakteristike: niži nivo proteina PU.1, ranije povezivanog s Alzheimerom, te viši nivo proteina CD28, važnog u širem imunološkom sistemu.
Mikroglija s ovom kombinacijom uspješno usporava nakupljanje amiloid-beta plakova i ograničava nakupine tau proteina, još jednog toksičnog proteina povezanog s bolešću. Kada su istraživači blokirali proizvodnju CD28, porastao je broj štetnih upalnih mikroglija, a amiloid-beta plakovi postali su učestaliji.Mozak očito posjeduje prirodni odbrambeni mehanizam protiv Alzheimerove bolesti, ali nije dovoljno snažan da sam zaustavi napredovanje bolesti. Naučnici se nadaju da bi buduće terapije mogle poticati stvaranje ovog zaštitnog podtipa mikroglije.
Alzheimerova bolest je složena i uključuje brojne faktore rizika, pa će učinkovito liječenje vjerovatno morati ciljati više meta istovremeno. Poticanje mikroglije na prelazak u zaštitni način rada sada se smatra jednim od najperspektivnijih smjerova.
Ovo istraživanje također povezuje Alzheimerovu bolest s cjelokupnim imunološkim sistemom. Modificirana mikroglija djeluje slično T-ćelijama, koje patroliraju ostatkom nervnog sistema, otvarajući put imunoterapijskim strategijama za Alzheimerovu bolest.
Istraživanje je objavljeno u prestižnom časopisu Nature.