Porast nivoa mora već decenijama se smatra jednom od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena. Do sada je najveća pažnja bila usmjerena na topljenje glečera, ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika te toplotno širenje okeanske vode.
Međutim, novo istraživanje pokazuje da postoji još jedan, često zanemaren faktor koji može učiniti posljedice znatno ozbiljnijim nego što se ranije pretpostavljalo, kopno na kojem živimo nije nepomično, već se neprestano spušta ili podiže, a upravo ta kretanja mogu značajno povećati rizik od obalnih poplava.
Naučnici ističu da se pri procjeni budućeg porasta nivoa mora predugo gotovo isključivo posmatrao okean. U stvarnosti, ono što određuje koliko je neka obala ugrožena jeste takozvani relativni porast nivoa mora, razlika između visine mora i visine kopna.
Ako se nivo mora podigne za nekoliko centimetara, a istovremeno se tlo spusti za još nekoliko centimetara, posljedice mogu biti znatno ozbiljnije nego što pokazuju klasični modeli. Upravo zbog toga mnoga priobalna područja već danas bilježe brži rast rizika od poplava nego što bi se očekivalo samo na osnovu globalnog porasta nivoa okeana.
Spuštanje tla povećava opasnost
Spuštanje tla, poznato kao subsidenacija, može imati različite uzroke. U pojedinim područjima riječ je o prirodnom geološkom procesu koji traje hiljadama godina. Na drugim mjestima čovjek ga dodatno ubrzava intenzivnim crpljenjem podzemnih voda, eksploatacijom nafte i plina ili velikim opterećenjem koje stvara urbana infrastruktura.
Zbog toga gradovi uz obalu postaju sve niži u odnosu na nivo mora, pa čak i relativno mali porast mora može dovesti do mnogo češćih poplava.
Novo istraživanje pokazuje da su dosadašnje procjene rizika u mnogim regijama bile previše optimistične upravo zato što nisu dovoljno precizno uzimale u obzir vertikalna pomjeranja tla. Zahvaljujući savremenim satelitskim mjerenjima i geodetskim sistemima, naučnici sada mogu s velikom preciznošću pratiti ove promjene i otkrivaju da pojedina priobalna područja tonu mnogo brže nego što se ranije vjerovalo.
Proces koji se odvija gotovo neprimjetno
Posebno zabrinjava činjenica da se spuštanje tla odvija veoma sporo i gotovo neprimjetno. Najčešće je riječ o svega nekoliko milimetara godišnje, ali se taj efekat s vremenom nagomilava.
Nakon nekoliko decenija razlika može iznositi više desetina centimetara, što značajno povećava učestalost plimskih poplava, olujnih udara i prodora morske vode u priobalna naselja.
Gravitacija dodatno komplikuje situaciju
Istraživači naglašavaju da gravitacija Zemlje i elastičnost njene unutrašnje strukture dodatno utiču na promjene nivoa mora.
Kada se ogromne ledene mase na Grenlandu ili Antarktiku tope, ne povećava se samo količina vode u okeanima. Mijenja se i raspored gravitacionih sila, zbog čega se voda ne raspoređuje ravnomjerno širom planete.
Istovremeno, Zemljina kora reaguje na gubitak mase leda blagim izdizanjem ili spuštanjem, što dodatno utiče na lokalne promjene nivoa mora. Zbog toga dvije obale na različitim kontinentima mogu bilježiti potpuno različite stope porasta nivoa mora, iako pripadaju istom okeanu.
Potrebne preciznije procjene rizika
Ovakvi rezultati imaju veliki značaj za planiranje budućnosti priobalnih gradova. Nasipi, sistemi zaštite od poplava, urbanistički planovi i procjene sigurnosti infrastrukture više ne mogu biti zasnovani isključivo na globalnim prosjecima porasta nivoa mora.
Neophodno je uključiti i lokalna geološka mjerenja, jer upravo ona mogu pokazati da je neko područje mnogo ugroženije nego što se ranije pretpostavljalo.
Naučnici upozoravaju da klimatske promjene i geološki procesi djeluju zajedno. Dok topljenje ledenih pokrivača i zagrijavanje okeana podižu nivo mora, spuštanje tla dodatno povećava izloženost obala poplavama.
Autori istraživanja smatraju da će buduće klimatske projekcije morati objediniti podatke o okeanima, gravitacionim promjenama, kretanju Zemljine kore i lokalnim geološkim uslovima. Samo takav pristup može pružiti realniju sliku budućih rizika i pomoći državama da na vrijeme prilagode obalnu infrastrukturu te zaštite milione ljudi koji žive uz obalu.
Novo otkriće pokazuje da porast nivoa mora nije samo priča o vodi koja nadolazi, već i o tlu koje se polako mijenja ispod naših nogu. Upravo zato procjena budućih klimatskih rizika zahtijeva mnogo širi pristup koji istovremeno uzima u obzir okeane, led, gravitaciju i geološke procese Zemlje.