Hrana i ishrana su dio svakodnevnice, a nutricionizam je mlada interdisciplinarna naučna oblast koja izučava uticaj hrane na organizam čovjeka, njegove zdravlje, aktivnosti, raspoloženje te kvalitet života. To je čini i plodnim tlom za plasiranje raznoraznih tvrdnji koje nisu naučno utemeljene.
O ovoj temi i navikama u Bosni i Hercegovini reporterska ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je sa prof. dr. Irzadom Taljić, vanrednim profesorom na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
S obzirom da na području Bosne i Hercegovine postoji studij nutricionizma i educirani stručnjaci iz ove oblasti, osnovano je Udruženje za primijenjeni nutricionizam u Bosni i Hercegovini kako bi nutricionizam promovisalo i afirmisalo kao nauku i struku. Registrovano je krajem augusta prošle godine.
Misija Udruženja je promocija i njegovanje nutricionističke nauke i struke. Vizija Udruženja je podizanje svijesti o pravilnoj ishrani na području Bosne i Hercegovine i afirmacija statusa nutricioniste u Bosni i Hercegovini.
Taljić je kazala da je, između ostalog, cilj udruženja organizovanje savjetovanja, predavanja, seminara, tribina, konferencija i stručnih i promotivnih skupova iz oblasti nutricionizma i zdravog načina života u svrhu ostvarivanja ciljeva i djelatnosti Udruženja, poticanje stručnog i naučnog rada iz oblasti nutricionizma, pomoć i podrška u obrazovanju i trajnom usavršavanju članova Udruženja, saradnja sa zdravstvenim i nezdravstvenim ustanovama i zavodima na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i saradnja sa istim ili sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu.
Također, među ciljevima je i rad na edukaciji javnosti o važnosti pravilne ishrane u skladu sa kampanjama državnih, evropskih i svjetskih krovnih zdravstvenih institucija i organizacija, promocija pravilne ishrane, zdravih životnih navika, sportsko-rekreativnih aktivnosti kao i promocija psiho-fizičke rekreacije i fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi.
"Ishranu, nutricionizam nikako ne možemo odvojiti od sporta jer to ide zajedno. Jedno drugo podstiče. Nutricionizam je dosta mlada nauka, ali je veoma širokog spektra i ima svijetlu budućnost. Interesovanje za nutricionizam je sve veće. Kod nas se razvija. To je nauka koja je podložna trendovima i to je nešto što meni smeta. Međutim, imamo povećanje svijesti. Ljudi više trče, planinare... Mislim da je kod svijest već na nekom nivou, nije na zavidnom, ali je povećana u odnosu na ono kakva je bila. Ljudi dolaze i traže savjete. Meni se najviše obraćaju ljudi koji bi da smanje tjelesnu masu i to usljed toga što je pojavio neki zdravstveni problem", kazala je Taljić.
Kako je kazala, tu su i žene koje godinama nakon trudnoće ili dojenja nisu vratile kilažu koju su imale prije trudnoće.
"Ili dolaze žene koje su u menopauzi, hormonalni je disbalans i tada uglavnom dolazi do debljanja. Cilj je da uravnotežimo ishranu, da se hranimo prema našem ritmu života. Nije zadnji obrok u šest ako spavate u ponoć, ne možemo toliko gladovati. Naravno da posljednji obrok treba biti onaj koji će se lakše probaviti", istakla je za AA Taljić.
Smatra da djecu još uvijek možemo naučiti zdravoj ishrani i načinu života.
"Kažu da je adolescencija krajnji rok za korigovanje svih navika pa tako i prehrambenih. Djecu još uvijek možemo naučiti. Mnogo je aspekata i polja na kojim se može djelovati preventivno", pojasnila je Taljić.
Ona zagovara tradicionalnu ishranu i smatra da je ona dio identiteta.
"Tradicionalna kuhinja znači konzumirati namirnice koje raste na našem području. U našoj tradicionalnoj kuhinji neće biti papaje, manga, bit će kruška, jabuka, šljiva, blitva, crvenog mesa, kajmaka, krompira, mlijeka... Dakle, koristimo namirnice iz našeg podnevlja, namirnice na koje smo genetski navikli. Znamo da je naša tradicionalna ishrana i agdali, saftali i masna, tu treba raditi na redukciji ili zamjeni", kazala je Taljić.
U posljednje vrijeme se otvaraju prodavnice zdrave hrane, restorani koji nude vegetarijanske menije, i sl.
"Ipak, i mi idemo u korak s vremenom. Sve je više ljudi koji žele probati vegetarijanski način ishrane. Iako smo mi gurmani, čim imamo ponude, znači da ljudi to traže. Neko kaže da je hraniti se zdravo skupo, a neki da je komplikovano. Često ističem da sezonski se hraniti jeste jeftino se hraniti. U ovom periodu su prisutne trešnje i jagode što znači da ih sada trebamo kupovati, a nismo ih trebali kupovati u februaru", izjavila je Taljić.
Smatra da se puno jede mesnih prerađevina, puno mesa, a jedemo manje ribe nego što bismo trebali.
"A ustvari ne možemo ni probaviti te bjelančevine animalnog porijekla u količini u kojoj ih unesemo. Mala količina mesa je nešto što mi možemo probaviti i da nam se pohrani ondje gdje treba", istakla je Taljić.
Mišljenja je da su "naši stari znali dobro kombinovati namirnice, a nije bilo gojaznosti kao danas".
"Bilo je mnogo zdravije živjeti nego danas kada smo u nekom izobilju. Međutim, imamo i danas pokazatelje da je svijest o pravilnoj ishrani prisutna kroz to što ljudi traže savjete, kroz raznorazne proizvodi, ponude u restoranima. Ali definitivno još uvijek treba raditi. Nama nedostaju zakoni, pravilnici", kazala je Taljić.
Poručila je da je ishrana veoma bitna za naše zdravlje.
"Nezarazne hronične bolesti se povezuju sa nepravilnom ishranom. Nutricionisti treba da rade na prevenciji. Promocijom pravilne ishrane radi prevencije nekih bolesti koje će opteretiti zdravstveni sistem i koje će nas mnogo više finansijski koštati nego da se pravilno hranimo. Neki osnovni ili univerzalni savjet jeste prilagoditi ishranu svom načinu života, režimu spavanja, odmora i rada. Obavezno doručkovati jer to je obrok koji ćemo iskoristiti, tek slijedi dio dana kada imamo psihičke i fizičke aktivnosti", naglasila je Taljić.
Međutim, kako je kazala, to ne znači da će nam svaki doručak ponuditi efikasnost i snagu, treba ga koncipirati pravilno.
"Ne može uvijek biti isti i raznovrsnost je jedan od principa pravilne ishrane. Svega treba unositi u organizam, posmatrati i osluškivati na šta nam organizam dobro reaguje, kakva nam je probava i sezonski se hraniti", dodala je Taljić.
