Nvidia će za 100 milijardi američkih dolara preuzeti finansijski udio u jednom od svojih najvećih kupaca, ali bez ikakvog glasačkog prava zauzvrat. OpenAI će dobiti dio kapitala koji mu je potreban za ambiciozne planove izgradnje ogromnih superračunara potrebnih za razvoj novih generacija umjetne inteligencije.
Početno ulaganje, vrijedno 10 milijardi, cilja gigavat kapaciteta korištenjem Nvidijinih čipova Vera Rubin. Izgradnja bi započela u drugoj polovici 2026.
Prema procjeni glavnog izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga, izgradnja podatkovnih centara umjetne inteligencije košta oko 50 milijardi dolara po gigavatu kapaciteta, od čega oko 35 milijardi ide na Nvidijine čipove i opremu. Nvidia se obavezala ulagati u OpenAI kako bi pomogla u izgradnji podatkovnih centara od 10 gigavata kapaciteta, odnosno oko 10 milijardi dolara po gigavatu. To ostavlja oko 40 milijardi dolara dodatnog kapitala potrebnog za svaki gigavat kapaciteta koji OpenAI planira izgraditi.
Konačni dogovor o ulaganju trebao bi biti postignut u nadolazećim mjesecima. Zasad nije jasno planira li Nvidia ulagati u neprofitni subjekt OpenAI-ja ili njeni planovi ovise o pretvaranju OpenAI-ja u korporaciju koju bi nadzirala neprofitna organizacija.
OpenAI je trenutno procijenjen na 500 milijardi dolara. Početno Nvidijino ulaganje trebalo bi biti u skladu s tom procjenom. Nije poznato kad bi novi kapaciteti trebali biti pušteni u rad, kao ni hoće li se naknadna Nvidijina ulaganja u OpenAI odvijati po trenutnoj vrijednosti OpenAI-ja ili po vrijednosti kompanije u trenutku kada Nvidia izvrši svako ulaganje.
Pitanje je i hoće li OpenAI-jevi konkurenti zadržati pristup Nvidijinim čipovima. Otvoreno je i pitanje šta to znači za AMD, koji želi konkurirati Nvidiji u prodaji čipova za umjetnu inteligenciju, kao i za Oracle, koji je potpisao ugovore vrijedne stotine milijardi dolara za pružanje usluga računarstva u oblaku OpenAI-ju.