Šetnjom "Put istine i sjećanja" počelo je obilježavanje 29. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza, javlja Anadolu Agency (AA).
U sklopu obilježavanja 29. godišnjice masakra proučen je Jasin-i-šerif na Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu, a održana je i komemoracija u Ahmićima.
Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima, u izjavi za AA rekao je kako danas, skoro tri decenije od ”nepresuđenog genocida u Ahmićima, koji se desio 16. aprila 1993. godine“, svake godine na simboličan način šire kulturu sjećanja, želeći da se ne zaboravi i ne ponovi.
Današnje obilježavanje godišnjice počinje ”Putem istine i sjećanja” u kojem učestvuju na stotine ljudi, uključujući i djecu s područja općine Vitez, ali i drugih mjesta u Bosni i Hercegovini.
Učesnici će prošetati od Šehidskog mezarja u Vitezu do sela Ahmići.
”Mi šaljemo poruku istine, onoga šta je bilo, a i sjećamo se naših šehida”, rekao je Husić.
Nakon šetnje "Put istine i sjećanja" bit će održana komemoracija u Ahmićima i vjerski program.
Husić je govorio i o poruci koju šalju organizatori komemoracije za žrtve masakra u Ahmićima, a koja je istaknuta i na plakatima koji najavljuju obilježavanje godišnjice ”traganje za istinom i gradnja suživota”.
”Mi se ne stidimo onoga što je bilo, mi tu istinu prenosimo, ali mi i gradimo suživot sa svima onima koji žive ovdje pored nas u miru. Svakako, mi nismo i nećemo zaboraviti one koji su nam to uradili. Prenosit ćemo kroz kulturu sjećanja imena postrojbi koje su činile 16. aprila u Ahmićima ta zlodjela. Još uvijek u Ahmićima se traga za 15 posmrtnih ostataka, 7. maja planirana je dženaza za devet identifikovanih posmrtnih ostataka u mrtvačnici u Visokom”, rekao je Husić.
U Ahmićima je otkrivena i spomen-ploča Dobrili Kalabi, koja je ubijena 5. jula 1993. godine snajperom u Vitezu,, na radnom zadatku za britanske snage UNPROFOR-a suprotstavljajući se počiniocima i osuđujući zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila 1993. godine.
O njenoj hrabrosti govorio je i Bob Stewart, član Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, pukovnik u penziji i bivši komandant britanskih snaga UNPROFOR-a na ovom području.
Stewart je kazao kako je danas u Ahmiće došao sa svojim oficirima koji su s njim tu bili i prije 29 godina.
”Nema nijedne osobe koja nije duboko osjetila ono što su otkrili i naši ovdje. Želim reći svima da mi u Ujedinjenom Kraljevstvu zaista razmišljamo i stalo nam je do onoga što se desilo u BiH”, rekao je Stewart.
Dodao je kako je zbog toga 40 njih o vlastitom trošku došlo kako bi odali počast i prisjetili se onoga što se dogodilo u Ahmićima.
Prisjetio se i Dobrile Kalabe, bosanske Srpkinje koja je bila njegov prevodilac, a ubijena na radnom zadatku.
”Ovo je Bosna, ovo je Evropa, i to želim reći. To je Bosna – tri naroda, država u Evropi”, rekao je Stewart.
U gornjoj džamiji u Ahmićima klanjan je podne-namaz i proučen kelime-i-tevhid.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.
Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.
U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise, koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina, koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.
Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina, rođenog 1976. godine, i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979).
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
