U ruskom Belgorodu, srednje velikom gradu koji je od ukrajinske granice udaljen oko 40 kilometara, zvukovi rata odjekuju sve jače i jače, piše "The Guardian".
"Ponovo su nas probudile eksplozije. Nikad ne znate ko puca, mi ili oni", rekao je Vladimir, trgovac iz Belgoroda.
Građani Belgoroda početkom su godine primijetili da se broj ruskih stacioniranih vojnika nedaleko od njihovih domova polako počeo povećavati.
Stižu rakete sa druge strane
"Kada je konflikt počeo, čuli smo kako rakete lete prema Ukrajini. Sada, međutim, njihove lete prema nama. Zvuče drukčije", dodao je Vladimir.
Kako Rusija u 85 dana rata nije uspjela zauzeti Kijev i slomiti otpor ukrajinskih boraca, Belgorod i drugi ruski gradovi nadomak granice s Ukrajinom sve su češće mete ukrajinskih napada, prenosi "Jutarnji list".
Ukrajina nije otvoreno priznala da je napala ruske gradove, već je napade nazvala "karmom" i osvetom.
Navodni ukrajinski protunapadi počeli su 1. aprila, kada su dva helikoptera raketirala skladište nafte u Belgorodu. Takav razvoj događaja bio je nezamisliv tokom prvih nekoliko sedmica rata.
"Mnogo razgovaramo o tome što se događa. Atmosfera u gradu je napeta", rekla je Ana, učiteljica u Belgorodu.
"Život ide dalje, ali nekad to ne možemo ignorirati, kao kad nam je grad bio obavijen gustim dimom", dodala je Ana.
Zvaničnici Belgoroda samo su ove sedmice zabilježili tri napada na grad. Guverner Belgoroške oblasti Vjačeslav Gladkov prošle je sedmice ustvrdio da je u napadu na manji grad u oblasti ubijen jedan ruski civil.
Ukrajinske su snage tokom prošle sedmice ponovo zauzele sela oko Harkova koja su ranije tokom rata pala pod kontrolu Rusije.
Ruski vojnici koji su bili u njima potisnuti su do ukrajinsko-ruske granice nedaleko od Belgoroda. Harkov je zbog toga nakratko odahnuo.
I dok se vojni stručnjaci slažu da Ukrajina neće snažnije i organiziranije krenuti u napad na rusku teritoriju, Belgorod i drugi dijelovi Rusije ne spavaju mirno.
Gladkov je tokom nedavnog obraćanja stanovništvu Belgoroške oblasti pokušao odagnati strahove žitelja tog područja, ali je i priznao da na neke dijelove oblasti stalno padaju granate.
Belgorod je stepen pripravnosti s prve razine podigao na drugu, a Ana kaže da se povećao broj policije na ulicama.
Ukrajinski saboteri
Pojavili su se i izvještaji o dva požara u pogonima ministarstva odbrane Ruske Federacije u Belgorodu te oštećenjima koja je pretrpio važan ruski željeznički most.
Počelo se nagađati da na teritoriji Rusije djeluju ukrajinski saboteri. Ruski zvaničnici nisu komentirali incidente, a nije jasno kako su izbili požari.
Nezavisni ruski novinar Nikita Parmenov rekao je da je nedostatak objavljenih informacija o nedavnim požarima doveo do širenja glasina da su Ukrajinci upali u neke gradove i sela u regiji.
Parmenov je, međutim, rekao da u Belgorodu zbog evidentne prijetnje koju Ukrajina predstavlja nije došlo do porasti patriotizma.
"Ovdje su mnogi povezani s Ukrajinom. Pričaju s rodbinom koja tamo živi. Mislim da oni bolje razumiju što se događa od građana drugih ruskih regija", rekao je Parmenov, koji je i sam često na vezi sa svojom tetkom koja živi u ukrajinskoj luci Odesi.
"Entuzijazam za posebnu vojnu operaciju kopni. Ona je rastrgala neke porodice, a neki o njoj odbijaju pričati s prijateljima i rodbinom iz Ukrajine", dodao je novinar.
Osim što je rat omeo svakodnevicu u ruskim gradovima blizu rusko-ukrajinske granice, unio je pomutnju i u druge aspekte života.
Moskva je privremeno zatvorila 11 aerodroma u srednjoj i južnoj Rusiji koji su blizu ukrajinske granice te tako milionima Rusa onemogućila da slobodno putuju.
Među zatvorenim aerodromima našli su se i oni iz kojih se leti na Krim te u ljetovališta na Crnom moru Gelendžik i Krasnodar.
"Očekujem katastrofalnu ljetnu sezonu", rekao je vlasnik jednog hotela u Sevastopolju.
Rusi tokom prvog vikenda u maju obično putuju na jug, no ove su godine silom prilika ostali kod kuće. Popunjenost hotela na Krimu tada je iznosila između 10 i 15 posto.
Krimski turistički radnici očekuju da će možda čak i 70 posto hotelskih kapaciteta tokom ljeta zbog rata ostati neiskorišteno. Razlog? Poluotok je preblizu frontu.
"Bit će to teško ljeto", rekao je vlasnik srednje velikog hotela na Krimu.
"Međutim, u ratu se morate žrtvovati", dodao je on.
