Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših izvora i rijeka. U hercegovačkim jamama Speleološko društvo "Herceg" iz Mostara često pronalazi plastiku, bijelu tehniku, strvine, pa čak i automobile. Kako bi ukazali na važnost očuvanja jama, educirali su stanovništvo i pripremili film koji govori o važnosti mijenjanja svijesti i loših navika.
U okviru projekta "Zelena mreža" koja djeluje pod pokroviteljstvom Ambasade Italije, a koja je dobila podršku i od UNDP-a, članovi Speleološkog društva "Herceg" iz Mostara, zajedno s partnerima iz Speleološkog društva "Zelena brda" iz Trebinja, provode projekt kojim se educira stanovništvo o lošem utjecaju otpada u jamama.
"Za mlađe generacije organizirali smo radionice u školama, a na javnim tribinama smo izlagali za širu populaciju. Očistili smo dva objekta iznad platoa Trebinja i iznad platoa Mostara u Gorancima gdje smo u obje jame izvadili po pet kubika smeća, odnosno ukupno oko deset kubika", kazao je u razgovoru za Fenu Ivan Marić, predsjednik Speleološkog društva "Herceg" Mostar.
Dio ovoga projekta bio je i snimanje filma edukativnog karaktera, koji ima za cilj približiti stanovništvu negativne stvari i utjecaje koje donosi otpad u jamama.
"Ljudi moraju biti svjesni da živimo na krškom području. Svaka kapljica koja padne prolazi kroz krški dio i za sobom vuče sve tvari, kako dobre koje se nalaze u vodi, tako i loše koje se nalaze u jamama jer se stvari u jamama raspadaju, posebno mikroplastika", rekao je Marić.
Ističe kako najveći problem predstavljaju strvine u jamama jer tako može doći do ozbiljnog zagađenja pitke vode koju na kraju pijemo svi.
"Plato iznad Mostara koje radi naše društvo je plato koji opskrbljuje oba naša izvora u Mostaru, odnosno izvore Studenac i Radobolja. Nažalost, do sada smo registrirali 24 objekta koja su jako zagađena različitim otpadom", istaknuo je on.
Marić napominje kako se u tim jamama nalaze različite plastike, bijela tehnika, akumulatori, strvine, a ubacivani su čak, kako je napomenuo, i automobili.
"Također, prilikom čišćenja nailazimo na minsko eksplozivna sredstva koja nama speleolozima stvaraju najveći problem i koja su najveća opasnost za nas", napomenuo je on.
Speleolog smatra da je stanovništvo jako malo educirano o tome koliko loše na podvodne vode utječe bacanje otpada u jame. Stoga su, dodaje, tijekom projekta radili na edukaciji mladih u školama kako bi na vrijeme ukazali na negativne utjecaje koje ima otpad u jamama.
Na kraju je pozvao stanovništvo, posebice ono koje živi u ruralnim područjima, da razmisli prilikom odlaganja otpada u jame jer, kako je rekao Marić, nemar samo jedne osobe može naštetiti izvoru pitke vode za cijeli grad.
"Nadam se da će video kojega smo pripremili potaknuti stanovništvo na razmišljanje i da će prestati s lošim navikama koje imaju", zaključio je on.
Film Speleološkog društva "Herceg" Mostar pod nazivom "Čuvajmo jame naše jer one vodom pune čaše" moguće je pogledati na linku.