Gotovo svaka zemlja mogla bi do 2030. doživjeti ekstremno vruće godine svake druge godine, prema novom istraživanju koje naglašava ogroman doprinos najvećih svjetskih zagađivača klimatskim promjenama.
Studija, koja je izradila modele, kombinirala je podatke o dosadašnjim emisijama i obećanjima pet najvećih zagađivača - Kine, SAD, Evropske unije, Indije i Rusije, danima prije klimatskog summita COP26 za smanjenje zagađivanja kako bi se napravila predviđanja zatopljenja po regijama do 2030. godine.
Naučnici su otkrili kako se očekuje da će 92 posto od 165 proučavanih zemalja doživjeti svake dvije godine ekstremno visoke godišnje temperature, definirane kao iznimno topla godina koja se dogodila jednom u stotinu godina u predindustrijskoj eri.
Alexander Nauels iz Climate Analytics, koji je koautor studije objavljene u časopisu Communications Earth and Environment, rekao je da je to samo po sebi vrlo upečatljivo.
"To samo pokazuje koliko je hitno i kako idemo u svijet koji je mnogo topliji za sve", rekao je Nauels za AFP.
Kako bi utvrdili razmjere doprinosa pet najvećih svjetskih zagađivača, autori su pogledali kakva bi bila slika bez njihovih emisija od 1991., kada je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prvi upozorio vlade na klimatske promjene, kao posljedicu djelovanja čovjeka. Otkrili su da bi se udio zemalja pogođenih ekstremno vrućim godinama smanjio na oko 46 posto.
Voditeljica istraživanja Lea Beusch, s Instituta za nauku o atmosferi i klimi na Univerzitetu ETH u Zurichu, rekla je da je studija pronašla jasan otisak djelovanja najvećih zagađivača na regionalnoj razini.
"Mislim da je to vrlo važno, jer obično govorimo o apstraktnim količinama emisija, ili globalnim temperaturama, za koje znamo, ali ne možemo baš osjetiti. Regionalne klimatske promjene mnogo su bliže onome što ćemo doživjeti - doživjet ćemo ovo zagrijavanje u našoj zemlji i ovu sve veću učestalost ekstremno vrućih godina", kazala je Beusch.
Naučnici su pronašli najveći utjecaj, u smislu učestalosti ekstremno vrućih godina, u tropskoj Africi.
"Budući da je ovo regija koja tradicionalno ima prilično nisku temperaturnu varijabilnost iz godine u godinu, čak ju i umjereno zagrijavanje koje će doživjeti, u usporedbi s drugim regijama, doista izbacuje iz poznatih klimatskih okvira", rekla je. No dodala je da je najveći ukupni porast temperature u sjevernim područjima visoke geografske širine, koja se zagrijavaju brže od tropskih.
Autori su naglasili da bi se predviđanje učestalosti ekstremnih vrućina moglo promijeniti ako zemlje značajno pojačaju napore za smanjenje zagađenja.
Prema sadašnjim planovima, emisije bi se povećale za 13.7 posto do 2030., prema UNFCCC tijelu za klimatske promjene, kada se moraju smanjiti za otprilike polovicu kako bi granica zagrijavanja iz Pariškog sporazuma od 1.5 °C bila ostvariva.
