U Hrvatskoj je u julu boravilo 4,6 miliona turista ili dva posto manje nego lani u istom mjesecu.
Ostvareno je jedan posto manje noćenja ili 29,2 miliona, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista je u julu u Hrvatsku došlo gotovo 4,2 miliona ili dva posto manje, a njihovih gotovo 26 miliona noćenja je za jedan posto manje nego u junu prošle godine.
I domaćih turista je bilo nešto manje kao i njihovih noćenja, za po jedan posto, nego u julu 204., sa 429 hiljade dolazaka i gotovo 3,3 miliona registriranih noćenja.
Većina noćenja ili 86 posto u julu je registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, a 12 posto u nekomercijalnim. U nautičkom smještaju bilo je dva posto noćenja.
Najviše noćenja u julu je među komercijalnim smještajnim objektima bilo u objektima u domaćinstvima, 12,3 miliona, što je i 2,3 posto manje nego u julu prošle godine.
Slijede kampovi s 5,7 miliona noćenja ili 1,1 posto manje.
Hoteli su na trećem mjestu s više od 4,8 miliona noćenja i porastom od 2,3 posto u odnosu na prošlogodišnji juli.
Nijemci su u julu ostvarili najviše noćenja, zatim Slovenci i domaći turisti. S najviše noćenja uobičajeno se ističu područje Istre, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner.
Unatoč nešto slabijem julu, na nivou prvih sedam mjeseci hrvatski turizam je u plusu od po dva posto i u dolascima i u noćenjima turista.
Takvi su porasti ostvareni s ukupnih 12,2 miliona turista koji su došli u Hrvatsku i njihovih 58,7 miliona noćenja.
Od toga se većina odnosi na strane turiste, kojih je u prvih sedam mjeseci došlo 10,3 miliona ili jedan posto više nego u istim mjesecima lani, a isti porast imaju i s 51,4 miliona noćenja.
Domaćih je registriranih turista bilo osam posto više nego u lanjskih sedam mjeseci ili njih više od 1,8 miliona, dok su s gotovo 7,3 miliona noćenja u plusu od šest posto.
Iz HTZ-a iznose da je trenutno u Hrvatskoj više od milion turista.
Najviše ih je iz Njemačke i Hrvatske, a zatim iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Nizozemske, dok ih među županijama najviše u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj.