Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine uložili su, kako je objavio Raport, prošle sedmice pritužbu Tužilaštvu KS na odluku o neprovođenju istrage protiv 47 osoba za navodne nezakonitosti u javnom kantonalnom preduzeću GRAS.
Pravobranilaštva traže da se istraga protiv pet bivših kantonalnih ministara saobraćaja, ali i 18 bivših članova Nadzornog odbora i 24 bivša člana Uprave GRAS-a, među kojima su bivši čelnici firme, opet aktivira.
Podsjetimo, kako je Raport pisao ranije, Tužilaštvo KS prošle godine donijelo je naredbu o neprovođenju istrage.
A istu je obustavio tadašnji kantonalni, a danas federalni tužilac POSKOK-a Aid Hadžismailović. Međutim, nakon pritiska javnosti, a pogotovo poslije nedavne stravične tramvajske nesreće u našem glavnom gradu, glavna kantonalna tužiteljica Meliha Dugalija je poništila odluku, a predmet zatim proslijedila POSKOK-u.
POSKOK je isti vratio Tužilaštvu
Ali, nekoliko dana kasnije, POSKOK je isti vratio Tužilaštvu uz objašnjenje da Dugalija ovu odluku nije smjela poništiti bez da je istu prethodno dostavila oštećenima u ovom predmetu, kako bi im se omogućilo ulaganje pritužbe.
Raport je u posjedu rješenje žalbe prema Pravobranilaštvima, koji su se prošle sedmice žalili na obustavu Tužilaštvu KS. Rješenje je dostavio Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo. Radi se o ključnim aktima koji ukazuju zašto istraga nije trebala biti obustavljena.
U rješenju je, koje u posjedu Raporta, takstativno je navedeno, s ciljem ukazivanja na određene činjenice, okolnosti i pravne aspekte koji nisu u dovoljnoj mjeri razmotreni u dosadašnjem postupanju Tužilaštva, a koji bi mogli imati uticaj na imovinske interese Kantona Sarajevo.
U tom smislu je i predlaženo da Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo razmotri potrebu daljeg procesnog djelovanja radi zaštite imovinskih interesa Kantona Sarajevo. Slijedom navedenog, opći zaključak sa pravnog aspekta jeste da naredba donesena preuranjeno, bez potpune i pravilne ocjene svih relevantnih činjenica i dokaza.
Predmetna Naredba o nesprovođenju istrage donesena je povodom krivične prijave Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 10.01.2022. godine, koja se odnosi na poslovanje KJKP „Gradski saobraćaj“ d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: GRAS), kao privrednog društva u vlasništvu Kantona Sarajevo.
Iz sadržaja krivične prijave i prateće dokumentacije proizlazi da predmetno postupanje prijavljenih lica nije proizvelo štetne posljedice isključivo po KJKP „Gradski saobraćaj“ d.o.o. Sarajevo kao pravno lice, već da se radi o šteti koja se, po svojoj prirodi i obimu, direktno i indirektno reflektuje na imovinu i imovinske interese Kantona Sarajevo kao njegovog osnivača i vlasnika. Naime, finansijski gubici i obaveze preduzeća, imajući u vidu njegov status javnog komunalnog preduzeća od posebnog značaja, ne ostaju ograničeni na nivo društva, već se kroz različite mehanizme prenose na budžet Kantona Sarajevo, čime dolazi do faktičkog pretvaranja dugova preduzeća u javni dug.
U tom smislu, šteta po Kanton Sarajevo ogleda se u više međusobno povezanih segmenata, i to:
Prije svega, neizmirivanje zakonskih obaveza po osnovu poreza i doprinosa u iznosu većem od 131 milion KM dovelo je do kontinuiranog rasta ukupnog duga, uključujući obračun zateznih kamata, te izloženosti preduzeća mjerama prinudne naplate. Takvo stanje neminovno proizvodi potrebu za budžetskim intervencijama Kantona Sarajevo, bilo kroz subvencije, reprogramiranje obaveza ili druge vidove finansijske podrške, čime se direktno opterećuju javne finansije.
"Dalje, poseban i izuzetno značajan izvor štete proizlazi iz sudskih sporova pokrenutih od strane zaposlenika zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora. Veliki broj tužbi, uz glavnicu potraživanja, generira i visoke iznose kamata i troškova postupka, čime se ukupne obaveze višestruko uvećavaju. Evidentno je da se radi o dugoročnom i rastućem finansijskom teretu koji smanjuje vrijednost preduzeća i povećava potrebu za intervencijama osnivača.
Također, navodi o nesavjesnom upravljanju, uključujući nepravilnosti u postupcima javnih nabavki, neefikasno upravljanje zalihama i neracionalno korištenje resursa, ukazuju na postojanje direktnog umanjenja imovine preduzeća. Svako takvo umanjenje imovine reflektuje se i na vrijednost kapitala Kantona Sarajevo u tom preduzeću, čime se narušava njegova imovinska pozicija.
Dodatno, posljedice lošeg upravljanja ogledaju se i u padu kvaliteta pružanja usluga i smanjenju prihoda od osnovne djelatnosti. Smanjenje broja korisnika usluga i prihoda od prodaje karata dovodi do povećanja operativnih gubitaka i dalje zavisnosti preduzeća od budžetskih subvencija, čime se uspostavlja kontinuirani pritisak na javne finansije Kantona.
"Poseban aspekt štete ogleda se i u postojanju realnog rizika stečaja, imajući u vidu dugotrajnu nelikvidnost preduzeća. U slučaju pokretanja stečajnog postupka, Kanton Sarajevo bi bio izložen višestrukim negativnim posljedicama, uključujući gubitak uloženog kapitala, potrebu za dodatnim ulaganjima radi osiguravanja kontinuiteta javnog prijevoza, kao i potencijalni pritisak da preuzme dio obaveza preduzeća iz socijalnih i javnih razloga. Time se stvara značajan fiskalni rizik za budžet Kantona, navodi se.
Konačno, propuštanja nadzornih i upravljačkih struktura, uključujući nepreduzimanje mjera za izmjenu nepovoljnih ugovornih aranžmana i sprečavanje rasta obaveza, dovela su do produženog trajanja štetnih posljedica i njihovog kumuliranja kroz duži vremenski period, čime je ukupna šteta višestruko uvećana.
Imajući u vidu sve navedeno, jasno je da se u konkretnom slučaju ne radi o izolovanim poslovnim propustima, već o sistemskom obrascu postupanja koji je doveo do finansijske destabilizacije preduzeća i prenosa tereta njegovog poslovanja na budžet Kantona Sarajevo, čime su direktno ugroženi njegovi imovinski interesi.
U nastavku navode se moguće razlozi pobijanja predmetne naredbe, sa osvrtom na relevantne činjenice i pravne aspekte, koji upućuju na osnovanost njenog osporavanja.
Iz dostavljene krivične prijave i prateće dokumentacije proizlazi postojanje brojnih indicija koje ukazuju na moguće izvršenje krivičnih djela, uključujući zvanične podatke Porezne uprave o višemilionskom poreskom dugu, nalaze budžetskog inspektorata, negativna revizorska mišljenja u kontinuitetu, te dokumentovane nepravilnosti u poslovanju, a ove indicije nesumnjivo prelaze prag „osnova sumnje“, te su bile dovoljne za pokretanje istrage, a ne za njeno odbacivanje.
Naredba implicira zaključak da se radi o poslovnim odlukama i lošem upravljanju, a ne o krivičnim djelima. Međutim, ukazujemo da predmetne radnje ne predstavljaju puki poslovni rizik, već kontinuirano i sistemsko kršenje imperativnih zakonskih obaveza, naročito u pogledu neplaćanja poreza i doprinosa, nepostupanja u skladu sa propisima o javnim nabavkama, te izostanka adekvatnog nadzora i upravljanja. Takvo postupanje, posebno u dužem vremenskom periodu, izlazi iz okvira dopuštenog poslovnog odlučivanja i jasno ulazi u zonu moguće krivične odgovornosti.
"Ukazujemo da bi, radi potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja, bilo korisno razmotriti preduzimanje dodatnih istražnih radnji, uključujući saslušanje članova uprave i nadzornog odbora, pribavljanje relevantne finansijske dokumentacije, provođenje finansijsko-ekonomskog vještačenja, te detaljniju analizu pojedinih poslovnih odluka i njihovih posljedica. Bez provođenja navedenih radnji, nije moguće donijeti valjan zaključak o nepostojanju osnova sumnje, navodi se u zahtjevu Pravobranilaštvu.
Navodi se da ukoliko je Tužilaštvo eventualno smatralo da nije moguće individualizirati odgovornost konkretnih lica, ukazujemo da takav stav ne može biti osnov za neprovođenje istrage.
"Naprotiv, upravo je svrha istrage da se utvrdi ko su odgovorna lica i razjasni njihova uloga, te da se povežu konkretne radnje sa štetnim posljedicama. Izostanak individualizacije u fazi prijave ne oslobađa Tužilaštvo obaveze da provede istragu. U tom kontekstu, posebno se ističe odgovornost nadzornog odbora, koji je bio dužan vršiti kontinuiran nadzor nad zakonitošću rada uprave. Izostanak pravovremenog i efikasnog reagovanja na uočene nepravilnosti predstavlja značajan element koji je doprinio nastanku štete.
Iz osporene naredbe ne proizlazi da su na adekvatan način cijenjeni ključni dokazi, a posebno izvještaji Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH (sa negativnim mišljenjima), nalazi budžetskog inspektorata, podaci o poreskim dugovanjima, kao i dokumentacija o sudskim sporovima zaposlenika. Navedeni dokazi ukazuju na ozbiljne i dugotrajne nepravilnosti u poslovanju, koje su morale biti predmet detaljne analize u okviru istrage.
"Jedan od najznačajnijih segmenata štete odnosi se na neizmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa u iznosu većem od 131 milion KM. Ova činjenica ukazuje na direktno kršenje zakonskih obaveza, ugrožavanje finansijskog sistema i potencijalne dodatne obaveze po osnovu kamata i prinudne naplate. Za Kanton Sarajevo, kao vlasnika preduzeća, ovo predstavlja direktan finansijski teret i rizik. Posebno značajan segment štete proizlazi iz postupanja u vezi Kolektivnog ugovora, a posebno u kontekstu pristupanja Kolektivnom ugovoru bez finansijske procjene, neplaniranja sredstava za njegovu primjenu, neiskorištavanja mehanizama za korekciju plata, te propuštanja pravovremenog reagovanja. Kao posljedica takvog postupanja pokrenut je veliki broj sudskih sporova od strane zaposlenika, uslijed čega su nastale višemilionske obaveze po osnovu presuda i rezervisanja, te je dodatno opterećen budžet preduzeća i posredno budžet Kantona. Ovaj segment predstavlja jedan od ključnih izvora finansijske destabilizacije GRAS-a, navedeno je.
GRAS obavlja djelatnost od javnog značaja
Ukupni efekti navedenih radnji doveli su do enormnog akumuliranog gubitka preduzeća GRAS i ugrožavanja funkcije javnog prijevoza, a s obzirom na to da GRAS obavlja djelatnost od javnog značaja, šteta prevazilazi okvire privrednog društva i direktno pogađa Kanton Sarajevo i njegove građane.
"Dugotrajna finansijska nestabilnost, akumulirani gubici i neefikasno upravljanje direktno utiču na kvalitet i kontinuitet pružanja javne usluge, čime se ugrožava ostvarivanje osnovnih potreba građana Kantona Sarajevo. Istovremeno, takvo stanje proizvodi dodatni pritisak na budžet Kantona, koji kao osnivač snosi teret saniranja posljedica lošeg upravljanja. Slijedom navedenog, predmetni slučaj prevazilazi okvir pojedinačne odgovornosti u privrednom poslovanju i zadire u sferu zaštite javnog interesa, što dodatno opravdava potrebu za provođenjem temeljite i sveobuhvatne istrage, stoji u rješenju.