Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, koji je jedan od dva ključna zakona potrebna kako bi Bosna i Hercegovina izbjegla da se nađe na sivoj listi Moneyvala, kako je Raport objavio prekjučer, upućen je prije nekoliko dana Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Radna grupa, na čijem je čelu Ministarstvo pravde BiH radilo je na nacrtu više od tri godine.
Koče članovi MUP-a RS
Raport je u posjedu nacrta Zakona koji sada koče predstavnici vlasti u RS, tačnije članovi MUP-a RS koji ne žele da trajno oduzeta imovina bude vlasništvo BiH niti su za osnivanje Ureda za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom u okviru Ministarstva pravde BiH.
Evo šta piše u članu 54. koji se odnosi na Ured za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom.
"U svrhu provođenja ovog zakona u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine uspostavlja se Ured za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom, kao centralno tijelo Bosne i Hercegovine za koordinaciju poslova oduzimanja i upravljanja imovinom te prikupljanje, analizu, vođenje i razmjenu podataka o oduzetoj imovini.
Kada je u pitanju organizacija Ureda, navodi se da je Ured unutrašnja organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde BiH.
"Opis i način obavljanja poslova, broj zaposlenih i unutrašnja organizacija i sitematizacija radnih mjesta u Uredu utvrđuje se pravilnikom, koji donosi ministar pravde Bosne i Hercegovine uz saglasnost Vijeća ministara BiH, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
No, tome se protive predstavnici iz RS.
Sporan im je i član 53. koji se odnosi na raspodjelu prihoda od upravljanja trajno oduzetom imovinom.
U ovom članu stavu 1 stoji da trajno oduzeta novčana sredstva, prihodi dobijeni od upravljanja trajno oduzetom imovinom i prihodi dobijeni od upravljanja privremeno oduzetom imovinom u slučajevima trajnog oduzimanja imovine uplaćuju se u budžet Bosne i Hercegovine, umanjeni za troškove proistekle iz poslova upravljanja tom imovinom, koji ostaju na posebnom računu nadležne agencije.
"Finansijska sredstva uplaćena u budžet Bosne i Hercegovine od prodaje trajno oduzete nekretnine uplaćuju se u iznosu od 30% u budžet općine ili grada na području na kojem se nekretnina nalazi. Izuzetno, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara BiH može posebnom odlukom odrediti uplatu sredstava u većem iznosu u odnosu na iznos predviđen u stavu 2 ovog člana, navodi se.
Predstavnici RS traže brisanje člana 22. Riječ je o naredbi za dostavljanje podataka. Tačnije, vlasti u RS sporno je postupanje Suda BiH.
(1) Tokom trajanja postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom po ovom zakonu, Sud može narediti državnim organima, bankama, finansijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim licima u Bosni i Hercegovini, dostavljanje podataka i informacija neophodnih za donošenje odluka po ovom zakonu, navodi se.
Kazna zatvora
Ako je potrebno, Sud može narediti pravnim i fizičkim licima iz stava (1) ovog člana da dostave izvještaj u vezi sa utvrđivanjem činjenica potrebnih za donošenje odluka po ovom zakonu.
"Sva pravna i fizička lica kojima je naredbom Suda iz stava (1) ovog člana naređeno postupanje - postupat će sa naročitom hitnošću. U naredbi za dostavljanje podataka i informacija iz stava (1) ovog člana Sud određuje rok u kojem se ona mora izvršiti, koji ne može biti duži od mjesec dana, navedeno je.
Navodi se da je za neizvršavanje naredbe iz stava (1) ovog člana u postavljenom roku ili nepotpuno izvršavanje naredbe Sud može svojim rješenjem kazniti pravno lice novčanom kaznom u iznosu do 200.000,00 KM, a fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu ili državnom organu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 50.000,00 KM.
"Ako fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu kojem je izrečena ova kazna i nakon toga ne postupi po naredbi Suda, može biti kažnjeno kaznom zatvora do izvršenja naredbe, a najduže tri mjeseca, piše u nacrtu zakona.