U posjedu Raporta

Objavljujemo detalje: Zašto je Sud BiH odbio optužnicu Tužilaštva protiv ruskog dobrovoljca Ristića

Sud napominje da Tužilaštvo nije dokazalo na nivou osnovane sumnje da se osumnjičeni Ristić pridružio stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.
Miralem Aščić
Piše: Miralem Aščić
Dario ristic1

Sud BiH odbio je, o čemu je pisao Raport prije deset dana potvrditi optužnicu protiv Darija Ristića, kojeg Tužilaštvo BiH tereti da se kao bh. državljanin pridružio ruskoj vojsci u novembru 2023. godine, ratujući protiv Ukrajine.

Sud je čak odbio i žalbu Tužilaštva na prvobitno rješenje o odbijanju optužnice.

Tužilaštvo BiH je, protiv njega podiglo optužnicu početkom februara, ali je Sud BiH nije prihvatio zbog toga što je Ristić, kako se navodi dobio rusko državljanstvo tokom boravka u toj zemlji.

Sud napominje da Tužilaštvo nije dokazalo na nivou osnovane sumnje da se osumnjičeni Ristić pridružio stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Ranije je istu vraćao na doradu

Sud BiH je ranije vraćao optužnicu na doradu, čime bi bilo razjašnjeno da li je Ristić ratovao prije nego što je dobio rusko državljanstvo ili nakon. No, i nakon dorade, odlučio je istu odbiti.

"Postupajući u skladu sa obavezama propisanim odredbom člana 227. i 228. ZKPBiH, sudija za prethodno saslušanje je proučio činjenični opis optužnice, kao i dokaze kojima se potkrijepljuju navodi optužnice, pa utvrdio da optužnica ne sadrži ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi iz člana 227. stav 1. tačka c) ZKPBiH, te da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni D. R. počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Kako to iz činjeničnog opisa optužnice i dokaza dostavljenih uz optužnicu proizlazi, osumnjičeni D. R. priključio se regularnoj vojsci Ruske Federacije, kao državljanin Ruske Federacije, te samim time nije ostvario bitna obilježja krivičnog djela protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama iz člana 162b. stav 2. KZBİH, navodi se u odluci Suda BiH.

Nadalje, kako to iz dokaza dostavljenih uz uređenu optužnicu proizlazi i to Zapisnika о ispitivanju osumnjičenog D. R. broj T20 O KTT ... od ... 2026. godine, koji je dat u prisustvu branioca, advokata „(...)", nakon slijetanja u Moskvu, osumnjičeni je otišao u grad Perm u kojem se prijavio u azil i u kojem je podnio zahtjev za državljanstvo te čekao proceduru okončanja dobivanja ili odbijanja državljanstva. 

Čekao je sve do mjeseca februara 2024. godine kada su ga pozvali u policijsku stanicu Perm gdje je dobio karticu sa identifikacionim brojem građana Ruske Federacije, te je od februara 2024. godine državljanin Ruske Federacije. Osim toga, istakao je da je to bio uslov da bi uopšte pristupio Ruskoj vojsci i da je tek kada je dobio opisani dokument sa ID brojem, u februaru 2024. godine, mogao i zaključio ugovor sa ruskom vojskom, navode iz Suda

Iz Potvrde o prijavi Federalnoj službi Ruske Federacije na ime D. R. broj: ... od 12.2.2024. godine, proizlazi da je D. R. registrovan u skladu sa poreskim kodeksom Ruske Federacije sa dodjelom 12.2.2024. godine, dok se u potvrdi o personalnoj identifikaciji kod nadležnih organa Ruske Federacije na ime D. R. broj ... od 15.2.2024. godine kao datum registracije navodi 15. februar 2024. godine. 

Sud iz navedenih dokaza nije mogao utvrditi tačan datum sticanja državljanstva Ruske Federacije od strane osumnjičenog D. R., ali činjenica da je osumnjičeni državljanin Ruske Federacije nije bila sporna među strankama u postupku. Član 162b. KZBiH mora se tumačiti restriktivno, u skladu sa načelom zakonitosti (nullum crimen sine lege stricta), koje zabranjuje prošireno ili analogno tumačenje krivičnopravnih normi na štetu osumnjičenog, navedeno je.

Pojam „strane vojne formacije

Sud pojašnjava da pojam „strane vojne formacije“ iz navedene odredbe ne može se tumačiti na način da obuhvata regularne oružane snage međunarodno priznate države, jer takvo tumačenje nema uporište u jasnom tekstu zakona. 

"Suprotno tumačenje, premana kojem bi se i regularne oružane snage druge države smatrale „stranom vojnom formacijom" u smislu ove odredbe, predstavljalo bi nedopušteno proširivanje krivičnopravne norme, čime bi se narušio princip pravne sigurnosti i predvidivosti krivičnog prava. Iz činjeničnog opisa optužnice proizlazi da se optuženi, prema navodima Tužilaštva, priključio regularnim vojnim strukturama Ruske Federacije, a što proizlazi i iz sadržaja Ugovora o vojnoj službi zaključenog između Ministarstva odbrane Ruske Federacije i D. R. broj:... od 15.2.2024. godine, koji je dostavljen uz optužnicu. Takva vojna organizacija, kao sastavni dio sistema odbrane suverene i međunarodno priznate države, ne može se podvesti pod pojam „strane vojne, paravojne ili parapolicijske formacije" u smislu člana 162b. KZBİH.

Ristić se u septembru 2025. godine odlučio predati bh.pravosuđu nakon što je saznao da je za njim raspisana međunarodna Interpolova potjernica zbog učešća u stranim oružanim formacijama. 

Uhapšen je 18. septembra 2025. godine kada je iz Istanbula sletio na Aerodrom Sarajevo. Na prvom ročištu koje je bilo zatvoreno za javnost rečeno je da mu se na teret stavlja ratovanje na stranom ratištu u Ukrajini

 

Dario Ristić Rusija Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu